Zaraza

I Primorsko-goranska županija mjesto visokog rizika: Turistička sezona pogoduje širenju epidemije ospica

Barbara Čalušić

Foto: Dino Stanin/PIXSELL

Foto: Dino Stanin/PIXSELL

Špica sezone vrijeme je većih migracija turista iz susjednih zemalja poput susjedne Italije i Srbije te Francuske koje bilježe velik broj zaraženih. I dio Hrvata iz drugih županija na ljetovanje će u Dalmaciju, na područja gdje je već buknula epidemija i gdje je procijepljenost najslabija



U 2017. godini u Hrvatskoj je procijepljenost prvom dozom trovalentnog cjepiva protiv zaušnjaka, rubeole i ospica, koju prema kalendaru cijepljenja primaju djeca do godinu dana, iznosila 88,97 posto, što je za ospice ispod 95 posto koliko se smatra potrebnim za stjecanje kolektivnog imuniteta. Iako se samo dubrovačko područje u kojem je u posljednjih nekoliko tjedana zabilježeno gotovo dvadeset novih slučajeva zaraze smatra zahvaćenim epidemijom ovog izrazito zaraznog i opasnog virusa, i područje Primorsko-goranske županije također se može tretirati mjestom visokog rizika za širenje epidemije.



U 2017. godini najviše zaraženih ospicama zabilježeno je u Rumunjskoj gdje je registrirano 5.966 oboljelih od ospica, u Italiji 4.985, Njemačkoj 937, a Grčkoj 625. Procjenjuje se da je godinu ranije u cijelom svijetu 20,4 milijuna osoba bilo zaraženo virusom ospica, a umrlo je 89.780 osoba, uglavnom djece, i to osobito u Africi i Aziji. Prognoza bolesti bolja u veće djece nego u dojenčadi, a najteža u bolesnika s encefalitisom te se procjenjuje da na tisuću oboljelih od ospica umre jedna osoba. Smrtnost je viša među pothranjenim osobama ili osobama s oštećenim imunološkim sustavom.



Naime, procijepljenost prvom dozom cjepiva protiv osipica u 2017. godini u PGŽ-u iznosila je svega 80,05 posto, što nas svrstava na samo dno ljestvice procijepljenosti u Hrvatskoj. Ispod PGŽ-a su samo još Splitsko-dalmatinska županija sa 78,48 posto te Dubrovačko-neretvanska u kojoj procijepljenost iznosi izrazito niskih 55,8 posto. Budući da je virus ospica visoko zarazan, procijepljenost koja je potrebna za stjecanje kolektivnog imuniteta treba iznositi čak 95 posto.– Dovoljno je biti i u susjednoj prostoriji od oboljelog i zaraziti se jer aerosol struji zrakom i necijepljena osoba može se i tako zaraziti, upozorava voditeljica Službe za epidemiologiju u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo PGŽ-a dr. Danijela Lakošeljac. Širenju epidemije ospica, kako potvrđuje i Lakošeljac, u Hrvatskoj će pogodovati nadolazeća turistička sezona. Špica sezone vrijeme je većih migracija turista iz susjednih zemalja gdje se u državama poput susjedne Italije i Srbije te Francuske bilježi velik broj zaraženih. Osim stranaca, i dio Hrvata iz drugih županija na ljetovanje će u Dalmaciju, konkretno na područja gdje je već buknula epidemija i gdje je procijepljenost najslabija. Kako kaže Lakošeljac, sve hrvatske epidemiološke službe dobile su naputak iz središnjice da obrate pažnju na statuse cijepljenja zaposlenih u zdravstvenim ustanovama, posebice kad je riječ o bolničkim infektologijama i hitnim medicinskim službama. – Jedini dokaz da je netko cijepljen je pisani. Zato apeliramo na građane da potraže svoje cijepne kartone koje smo svi dobili pri porodu, upozorava Lakošeljac. Osim što su više izloženi zarazi, zdravstveni radnici zarazu mogu prenijeti na sve one koji se nisu cijepili, poput tek rođene djece za koju zaraza može biti jako opasna.– Mnogi ljudi nas u posljednje vrijeme zovu i raspituje se o cijepljenju protiv ospica. Djeca koja se nisu cijepila, cijepe se kod pedijatara, a odrasli kod nas u epidemiološkim službama. Cijepivo se daje u dvije doze u razmaku od četiri tjedna. Inače, cjepivo protiv ospica kod nas je uvedeno 1968. godine. Najprije se cijepilo samo protiv ospica, a od 1976. u prvoj je godini života uvedeno trovalentno cjepivo protiv ospica, rubeole i zaušnjaka, da bi se u prvom razredu osnovne škole djecu cijepilo samo protiv ospica. Od 1994. godine u oba navrata djeca se cijepe trovalentnim cjepivom, objašnjava Lakošeljac.

Zadnja epidemija ospica u Hrvatskoj s oko 220 oboljelih zabilježena je 2014. i 2015. godine, a posljednji oboljeli u Primorsko-goranskoj županiji pojavili su se početkom 2015. godine, kad je evidentirano troje oboljelih. Epidemija se u Hrvatskoj te godine proširila iz romskih naselja, a ove je godine krenula iz Dubrovnika, grada koji godišnje posjeti više od milijun turista iz cijelog svijeta.