Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
22. studenoga 2019.
Loše u svakom slučaju

Huanito mora izabrati hoće li priznati krivnju i tražiti oprost ili će otići u zatvor i ugroziti život

Arhiva NL
Arhiva NL
Autor:
Objavljeno: 28. siječanj 2019. u 9:17 2019-01-28T09:17:27+01:00

Pomilovanje predstavlja akt milosti predsjednika države i, prema tumačenju odvjetnika, molba će u suštini značiti priznanje krivnje za kazneno djelo za koje mu se sudilo, mada je dosad poricao optužbu

RIJEKA Hoće li 41-godišnji Huanito Luksetić zaista morati u zatvor? U kojem roku bi mogao završiti u ćeliji? Što Huanito i njegov odvjetnik mogu učiniti da se to ne dogodi? Kada bi se moglo ostvariti najavljeno pomilovanje predsjednice Republike Hrvatske i hoće li Huanito stići dobiti oprost prije nego što ode u zatvor?

To su samo neka od pitanja što se nameću nakon što je postala pravomoćna presuda od dvije godine bezuvjetnog zatvora Huanitu Luksetiću, poslije odluke osječkog Županijskog suda koji je potvrdio presudu riječkog Općinskog suda kojom je, osim zatvorske kazne Huanitu, potvrđena i sankcija od deset mjeseci zatvora Luksetićevom sumještaninu, 47-godišnjem Goranu Zakrajšeku.

Hrvatsko sudstvo je zaključilo da je Huanito u krugu obiteljske kuće na Bregima posjedovao 15 kilograma marihuane radi prodaje, a sa Zakrajšekom uzgojio 11 stabljika indijske konoplje radi proizvodnje marihuane, s namjerom da se ona proda. Ovime je završen sudski postupak kojeg su obilježila Huanitova objašnjenja da je bio prisiljen uzgajati konoplju kako bih spasio svoj život i zdravlje. Još od trenutka uhićenja naglašavao je da je – kao oboljeli od multiple skleroze – uzgoju konoplje i uzimanju kanabisovog ulja prišao kada je već probao sve u liječenju svoje bolesti.

Nema rokova 

Već nekoliko sati nakon što su mediji objavili vijest da je Huanitu potvrđena zatvorska kazna, iz Ureda predsjednice države stigla je najava da će on biti pomilovan. No, u međuvremenu, dok se najavljeni oprost ne dogodi, procedura određena Zakonom o izvršavanju kazne zatvora teče dalje. Upućeni u ovu problematiku navode nam da zapravo ne postoje striktni rokovi u kojima osuđenik nakon pravomoćnosti presude mora ići na odsluženje zatvorske kazne, ali da u praksi to iznosi od jednog mjeseca do godinu dana. U slučaju Luksetića procedura je takva da će sudac izvršenja Županijskog suda u Rijeci od riječkog Općinskog suda u kratkom roku, bez odgode, dobiti dokumentaciju o predmetu. Zakon nalaže da će nakon primitka prijepisa presude sudac izvršenja u roku od osam dana »poduzeti radnje radi izvršavanja kazne zatvora«. Huanito će nakon toga dobiti poziv suca izvršenja da se javi na sud, pa će se uputiti da se radi izdržavanja kazne javi u Zatvor u Zagrebu, gdje će biti podvrgnut daljnjoj proceduri. Stići će prijedlog pojedinačnog programa izvršenja kazne i kaznionice, a odluku u kojem će zatvoru služiti kaznu donosi Središnji ured Uprave za zatvorski sustav.

– No, svaki osuđenik, pa tako i Huanito Luksetić, može podnijeti molbu da se mu odgodi izvršenje kazne zatvora – napominje riječki odvjetnik Milenko Škrlec. Zakon kaže da razlozi za odgodu mogu biti teška akutna bolest ili znatno pogoršanje postojeće kronične bolesti za čije liječenje nema uvjeta u zatvoru, kao i niz drugih okolnosti.

– Ali, razlog za odgodom odlaska na izvršavanje kazne zatvora ne može biti najavljeno pomilovanje ili podnesena molba za oprost od izdržavanja kazne – naglašava odvjetnik Škrlec. Molba za odgodu služenja kazne ide u proceduru, a ako je riječ o osobi s narušenim zdravljem, traži se mišljenje liječnika.

– Narušeno zdravlje, samo po sebi, ne smatra se automatski razlogom za odgodu od služenja kazne. Jer, može biti ocijenjeno da se i u zatvoru osuđenik može liječiti. U praksi se može pojaviti i situacija da osuđenik, ako uvidi da adekvatni liječnički tretman ne može dobiti u zatvoru, traži prekid izdržavanja kazne kako bi adekvatno liječenje i medicinsku skrb dobio na slobodi – pojašnjava odvjetnik Škrlec, napominjući da je, u biti, pitanje zadovoljavanja uvjeta za odgodu ili prekid izvršenja kazne vrlo individualne naravi.

Ne mora biti konačno

Riječki odvjetnik navodi da njegova iskustva s branjenicima koje je zastupao u svojoj dugogodišnjoj karijeri pokazuju da hrvatski sudovi dosta uvažavaju plediranja osuđenika za odgodom odlaska na izdržavanje kazne, ako su, naravno, na listi razloga koje predviđa zakon.

– Moja iskustva govore da osuđenik, ako ne traži odgodu odlaska na izdržavanje, može ići u zatvor već za mjesec dana. Ima i slučajeva da neki osuđenici žele ići što prije u zatvor, da se što prije toga riješe – kaže naš sugovornik.

Presuda Huanitu i njegovom sumještaninu je pravomoćna, što bi trebalo značiti, i konačna, no, teoretski promatrano, i ne mora biti tako. Postoje izvanredni pravni lijekovi na ovu presudu, ali oni ne odgađaju njeno izvršenje. Odvjetnici s kojima smo jučer razgovarali navode da Huanito i njegov pravni zastupnik mogu tražiti izvanredno preispitivanje presude, podnijeti zahtjev za zaštitu zakonitosti i tražiti obnovu postupka.

– Sve se to može tražiti, ali povoljan ishod za osuđenika nije izgledan. U praksi se rijetko događa povoljan ishod za osuđenika – objašnjava nam odvjetnik Škrlec, dodajući da Huanito u ovom slučaju može podnijeti i ustavnu tužbu.

No, svjetlo u tunelu, u kojem se Huanito našao nakon odluke osječkog suda, za njega se pojavilo istog dana kada je objelodanjena ova vijest, obraćanjem iz ureda predsjednice države koja »smatra kako je njegovo zdravstveno stanje nemjerljivo važan element cijelog slučaja«. »Kad g. Huanito Luksetić podnese zahtjev za pomilovanjem, iskoristit ću svoje zakonsko pravo i pomilovat ću ga«, poručila je preko Twittera Kolinda Grabar-Kitarović. Iz pravosudnih i odvjetničkih krugova potvrđeno nam je da se postupak pomilovanja, kako to nalaže Zakon o pomilovanju, pokreće molbom za pomilovanje osuđene osobe, da je to osnovna pretpostavka da bi predsjednik Republike Hrvatske dao oprost. Ali, podnesena molba ne odgađa izvršenje kaznene sankcije. Prema objašnjenjima koja smo dobili, molba se putem Ministarstva pravosuđa dalje dostavlja u Ured predsjednika države.

Akt pomilovanja 

No, oko molbe za pomilovanje koja je za Huanita, u ovoj situaciji, možda i jedina prava i relativno brza izlazna strategija, veže se i okolnost s kojom zacijelo neće biti zadovoljan.

– Kada osuđenik podnosi molbu za pomilovanje, zapravo priznaje krivnju, ali moli za oprost kazne. Pomilovanje predstavlja akt milosti predsjednika države – pojašnjava odvjetnik Škrlec. Po obrazloženju odvjetnika, Huanitova molba u suštini će značiti priznanje krivnje za kazneno djelo za koje mu se sudilo, mada je dosad poricao optužbu. Molbom traži od prvog čovjeka države da mu oprosti sankciju za koju se na kraju ipak smatra krivim. Ova odrednica Huanitu zasigurno neće biti draga, ali će biti oportuno da pređe preko nje, ne želi li u ćeliju.

U riječkim odvjetničkim krugovima jučer se moglo čuti i tumačenje da, iako predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović »smatra kako je njegovo zdravstveno stanje nemjerljivo važan element cijelog slučaja«, to ipak i nije ključan element u slučaju razmatranja pomilovanja, već bi to trebao biti zaključak da osuđenik više neće činiti kazneno djelo za koje je pravomoćno osuđen, da se više neće baviti onim za što je oglašen krivim.

– Ovom najavom pomilovanja dolazimo dijelom i na »sklizak teren« – komentiraju u riječkim odvjetničkim krugovima, ukazujući na Huanitove poglede na stvari i životnu filozofiju. U pravničkim kuloarima se tumači da bi pomilovanje Huanita moglo imati i kontroverzan kontekst, jer se, kažu, inače oprost baš i ne daje osuđenima za delikte vezane za drogu. Podsjeća se i na aferu iz vremena prvog dijela mandata Kolinde Grabar-Kitarović koja je nastala zato što je pomilovala osuđenika koji se teretio i upravo za takvo kazneno djelo.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.