U Hrvatskoj ima preko pola milijuna stanova, a zgrade su većinom građene prije 1987. / Foto Sergej DRECHSLER
Uvjet koji višestambena zgrada mora ispuniti je 50% uštede energije za grijanje/hlađenje na godišnjoj razini, a iz EU sredstava se može pokriti 60% troškova radova i 85% projektne dokumentacije
ZAGREB – Ministar graditeljstva i prostornog uređenja Lovro Kuščević najavio je da od 17. listopada kreće nova “runda” subvencionirane energetske obnove višestambenih zgrada sredstvima, po prvi put, Europskog fonda za regionalni razvoj. To znači da Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost više neće dodjeljivati novac u te svrhe.
Prema Kuščevićevim riječima, 17. listopada će biti objavljen prvi javni poziv upraviteljima zgrada da prijave objekt za obnovu, koji će biti otvoren tri mjeseca, a na raspolaganju su 152 milijuna kuna. Taj će iznos, moguće, biti i povećan ako bude i više interesa odnosno prijava, jer Hrvatska za potrebe energetske obnove višestambenih zgrada na raspolaganju do 2020. godine ima 70 milijuna eura.
Za razliku od prijašnjih natječaja za energetsku obnovu višestambenih zgrada, postotak opravdanih troškova sad je povećan s 40 posto u velikim gradovima, na 60 posto za područje cijele Hrvatske, dok će udio subvencioniranih sredstava za projektnu dokumentaciju iznositi 85 posto. S dosadašnjih 1,4 milijuna kuna je na čak 16,5 milijuna povećan i najviši iznos za samu obnovu, koji se može ostvariti za pojedinu zgradu.
Početkom studenoga Ministarstvo graditeljstva planira objaviti i poziv za energetsku obnovu javnih ustanova koje obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja, dakle škola i vrtića, učeničkih domova, visokoškolskih ustanova i slično. Zahvaljujući prijašnjim pozivima do sada je ugovoreno više od sto projekata u vrijednosti od gotovo 60 milijuna kuna, a Ministarstvo u novom pozivu najavljuje i znatno veća sredstva.
Sredstva će također, po prvi put, biti isplaćivana iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a moći će se prijaviti jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Obnova javnih zgrada trebala bi rezultirati barem upola manjom potrošnjom energije za grijanje odnosno hlađenje.
Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja za javne i stambene zgrade na raspolaganju ima ukupno 311 milijuna eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Od tog iznosa 211 milijuna eura namijenjeno je energetskoj obnovi zgrada javnog sektora, dok se preostalih 100 milijuna eura odnosi na energetsku obnovu stambenih zgrada. Kako najavljuje Kuščević, očekuje se da do kraja godine bude objavljen i novi poziv za energetsku obnovu obiteljskih kuća, za što se čeka da Europska komisija završi proces izmjene zakonodavstva.
Energetski certifikat
Prvi poziv za dodjelu 152 milijuna kuna trebao bi pokrenuti investicije veće od, ukupno, 250 milijuna. Korisnici sredstava bit će suvlasnici višestambenih zgrada, a prijave u njihovo ime podnosit će upravitelj zgrade ili predstavnik suvlasnika. Uvjet koji višestambena zgrada mora ispuniti kako bi se prijavila je 50 posto uštede energije za grijanje/hlađenje na godišnjoj razini. Najniži iznos prihvatljivih sredstava koji prijavitelji mogu tražiti je 150.000, a najviši 16,5 milijuna kuna po jednoj zgradi. Projektna dokumentacija sufinancira se u iznosu od 85 posto, a uključuje izradu energetskog pregleda i energetskog certifikata prije i poslije energetske obnove zgrade, kao i glavni projekt.
Pomoć u pripremi
Provedba energetske obnove na zgradi, stručni nadzor građenja i projektantski nadzor sufinancirat će se u iznosu od 60 posto prihvatljivih troškova za područje cijele Hrvatske, odnosno radova na obnovi ovojnice zgrade, zamjeni sustava grijanja, zamjeni unutarnje rasvjete i uvođenju obnovljivih izvora energije.
Kako bi se prijaviteljima olakšala priprema prijave, Ministarstvo dodjeljuje preko 4,5 milijuna kuna Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, koji će pomagati prijaviteljima u pripremi, prijavi i provedbi projekta. Pod pojmom “višestambena zgrada” smatra se svaka zgrada u kojoj se najmanje 66 posto korisne površine zgrade koristi za stanovanje, ima najmanje tri stana, i kojom upravlja upravitelj zgrade.
Procjenjuje se kako u Hrvatskoj ima preko pola milijuna stanova, pri čemu ih je u kontinentalnom dijelu Hrvatske 65, a u obalnom dijelu 35 posto. Zgrade su većinom građene prije 1987. godine, što znači da troše između 200 i 250 kWh toplinske energije za grijanje po četvornom metru. Tu je potrošnju energetskom obnovom moguće višestruko smanjiti.
