ZAGREB Bugarska i Rumunjska postale su članice Europske unije 2007. godine, ali i danas, više od sedam godina kasnije, još uvijek čekaju ulazak u Schengen. Obje zemlje već nekoliko godina ispunjavaju sve tehničke uvjete za pristupanje tom europskom prostoru u kojem su ukinute granične kontrole među državama članicama, no to zasad nije dovoljno da bi rumunjski i bugarski državljani mogli uživati u opipljivoj pogodnosti članstva u EU, gotovo potpuno slobodnom kretanju Europom.

Hrvatska se tek upustila u tu, financijski najzahtjevniju fazu priprema za pristupanje schengenskom prostoru – popunjavanju i opremanju granične policije, rekonstrukciji i izgradnji graničnih prijelaza, kupovanju vozila, brodova i razne »sitne« opreme. Premijer Zoran Milanović prošlog je tjedna ponovio da će Hrvatska biti spremna predati zahtjev za članstvo u Schengenu dvije godine nakon što je pristupila Europskoj uniji, odnosno 1. srpnja 2015. godine. Pritom je istaknuo da vjeruje da će Hrvatska dokazati da je sredstva potrošila namjenski i u maksimalnom iznosu, misleći, očito, na 120 milijuna eura iz europske blagajne koje nam je Unija stavila na raspolaganje kao pomoć u pripremi za ulazak u Schengen.

Tim se novcem planira financirati nabava većeg dijela opreme, osobito one skuplje poput helikoptera, zrakoplova i brodova, no zasad, prema podacima koje smo dobili iz Ministarstva unutarnjih poslova, novac iz »schengenskog fonda« još stoji ‘na računu’.

“Do sada nije izvršena ni jedna isplata iz sredstava Schengenskog instrumenta za Republiku Hrvatsku, s obzirom da ni jedan ugovor još nije izvršen”, odgovorili su u MUP-u na naš upit o utrošku 40 milijuna eura odobrenih u prošloj i još 80 milijuna eura u ovoj godini.

Ipak, ako je suditi po informacijama MUP-a, ali i podacima iz registra javne nabave, to bi se uskoro trebalo promijeniti. U ovoj je godini objavljeno 14 natječaja za nabavke koje se financiraju iz »schengenskog« fonda, a potpisana su zasad četiri ugovora. Prema podacima iz oglasnika javne nabave, MUP je u zadnja dva-tri mjeseca nabavljao, primjerice, detektore ugljičnog dioksida i otkucaja srca, detektore za pronalaženje eksploziva, uređaje za provjeru dokumenata, termovozijske kamere i sličnu, »sitniju« opremu.

Za doslovno i financijski tešku opremu javni natječaji još traju ili su tek u pripremi. Natječaj za kupnju tri tipa patrolnih brodova, ukupne vrijednosti gotovo 50 milijuna kuna, traje do kraja svibnja. Za nadzor morske granice MUP ima namjeru kupiti jedan brod duži od 18 metara, tri broda dužine između deset i 18 metara i sedam brodova do deset metara. Za kupnju jednog helikoptera i jednog aviona natječaji još nisu raspisani. »Natječaji za helikopter i zrakoplov još nisu objavljeni, dokumentacija za natječaj je u postupku pripreme za objavljivanje«, odgovorili su nam u MUP-u.

No, čak i ako Vlada ispuni ambiciozan cilj i Hrvatska već za godinu dana bude spremna za schengensku evaluaciju, to nije jamstvo za brzi ulazak u schengenski prostor. Upravo ranije spomenute Bugarska i Rumunjska najbolji su dokaz za to: pristupanje »bezgraničnom« režimu prije svega ovisi o političkoj volji zemalja članica koje odluku moraju donijeti jednoglasno.