Nedostaje prostora, novca i barem 20 posto djelatnika, no situacija se drži pod kontrolom povećanim angažmanom djelatnika osiguranja i tretmana, kaže Ivica Šimac, ravnatelj Uprave za zatvorski sustav
ZAGREB Hrvatski zatvori i prošle su godine bili pretrpani, zaključak je to što se nameće iz najnovijeg Izvješća o stanju i radu kaznionica, zatvora i odgojnih zavoda za 2011. godinu što ga je Ministarstvo pravosuđa uputilo Vladi RH.
Naime, ukupni kapacitet za prošlu godinu u kaznionicama i zatvorima iznosio je 3.771, dok su se iza rešetaka nalazile 5.084 osobe. U zatvorenim uvjetima, te u istražnom zatvoru bilo je 2.915 zatvorenika, u poluotvorenim uvjetima 625, te u otvorenim uvjetima na izdržavanju kazna 231. U nekim zatvorima zabilježena je popunjenost od čak 140 posto.
Sve više seksualnih prijestupnika
U Izvješću je potvrđeno kako raste broj zatvorenika koji su na izdržavanju kazne zatvora zbog počinjenja kaznenog djela protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa, ali ih je istovremeno premalo uključeno u program prevencije recidivizma.
– Nužno je educirati nove službenika za provođenje programa tretmana seksualnih počinitelja te proširiti program na veći broj kaznionica i zatvora kako bi se programom obuhvatio što veći broj počinitelja koji zadovoljavaju kriterije za ulazak u program, zaključuje se u Izvješću.
Kultura i sport cvjetaju iza rešetaka
Hrvatski zatvorenici su tijekom prošle godine organizirali 30 koncerata, 27 kazališnih predstava i 547 ostalih kulturnih priredbi. Prema redovnom Izvješću sudjelovali su i na 769 nogometnih susreta, 1.940 stolnoteniskih mečeva, 1.325 košarkašnih utakmica i 2.914 ostalih sportskih događanja.
Zatvorenici zaradili 2,6 milijuna Radom zatvorenika 2011. godine ostvareno je 36.517.414 kuna prihoda i 33.884.384 kuna rashoda, odnosno ostvaren je višak prihoda od 2.633.030 kuna. Zbog nedostatka proračunskih sredstava ostvareni višak prihoda u cijelosti je utrošen, navedeno je u Izvješću.
Tijekom 2011. godine u zatvorskom sustavu Republike Hrvatske boravilo je 18.088 osoba lišenih slobode, među njima su 4,7 posto bile žene. U izvješću se navodi kako je lani porastao broj zatvorenika starije životne dobi, i to za 7,5 posto u odnosu na 2010. godinu.
Zatvorenice obrazovanije
Budući da su zatvorski uvjeti samo po sebi stresni Uprava za zatvorski sustav pod starijim osobama smatra sve one starije od 59 godina. Takvih je 31. prosinca prošle godine u hrvatskim zatvorima bilo ukupno 243.
Ipak u zatvorskom sustavu prevladavaju zatvorenici stari između 27 i 39 godina (42,3 posto), dok su zatvorenice u prosjeku nešto starije od zatvorenika. Prema izvješću, zatvorenice su i obrazovanije od zatvorenike s kojima dijele sudbinu iza rešetaka.
Na samom kraju prošle godine za oko 24 posto u odnosu na 2010. godinu pao je broj osoba koje su se nalazile u istražnom zatvoru, odnosno onih protiv kojih još nije bio službeno pokrenut kazneni postupak. Najčešće su tijekom istrage pritvarani oni kojima je na teret stavljena zlouporaba opojnih droga.
– Zatvorskom sustavu i nadalje poseban problem predstavljaju zatvorenici koji dulje vremena borave u istražnom zatvoru jer se kod ove kategorije učestalije javljaju neprihvatljiva i rizična ponašanja – organizirani štrajkovi glađu, samoozljeđivanja, pokušaja suicida, suicidi, pokušaji bjegova kao i bjegovi, napadi na službenike, fizički sukobi s drugim zatvorenicima, uništavanje zatvorskog inventara i slično, stoji u Izvješću.
Potvrđeno je da su odlukom suda u istražni zatvor tijekom 2011. godine poslana i 42 maloljetnika.
– Tijekom 2011. godine evidentirano je 1.308 dana bolničkog liječenja u ustanovama javnog zdravstva što predstavlja povećanje od 82,3 posto u odnosu na 2010. godinu, navedeno je u Izvješću.
Gotovo šest posto više zatvorenika lani je bilo radno angažirano tijekom izdržavanja kazni ili istražnog zatvora, a najviše onih koji su izdržavali kaznu u Zatvoru u Bjelovaru nastavili su raditi kod svog poslodavca. Za njihov rad njihovi poslodavci su kaznionici i zatvorima uplatili 565.798 kuna, od čega je zatvorenicima isplaćeno 142.474 kuna. Vlastitu djelatnost nastavilo je obavljati 11 zatvorenika koji su se nalazili na izdržavanju kazne zatvora.
Rastu odštete
Za naknade za rad tijekom prošle godine zatvorenicima je isplaćeno ukupno 11.726.943 kuna. U Izvješću je pojašnjeno da prosječna naknada iznosi 546 kuna za rad u redovnom radnom vremenu, a 667 kuna za redovni rad i rad duži od punog radnog vremena.
Istovremeno broj odobrenih pogodnosti smanjen je za oko 10 posto u odnosu na 2010. godinu, dok je zlouporaba pogodnosti zatvorenika porastao za 46,5 posto. Uglavnom se radilo o kršenju vremena povrata u kaznionicu, te povratak pod utjecajem alkohola.
Uglavnom zbog uvjeta tijekom boravka u zatvoru zatvorenici potražuju gotovo 60 milijuna kuna odšteta, no cifra se sa zahtjevima što su podnijeti od 2008. godine penje na gotovo 87 milijuna kuna. Kako nam je jučer potvrdio Ivica Šimac, ravnatelj Uprave za zatvorski sustav, nedostaje im oko 20 posto pravosudnih policajaca i ostalih službenika, no situacija se uspješno drži pod kontrolom povećanim angažmanom djelatnika osiguranja i tretmana.
– Prema našim procjenama od 1. siječnja iduće godine kada stupi na snagu novi Kazneni zakon, koji predviđa zamjenu kazni zatvora do godine dana radom za opće dobro, mogli bismo za 10-ak posto smanjiti zatvorsku populaciju, očekuje Šimac.
