ZAGREB  Stručnjaci na jučerašnjem Danu inženjera Hrvatske kritizirali su udruge za zaštitu okoliša, optužujući ih da koče istraživanje nafte u Jadranu i gradnju energetskih objekata, što je jedan od razloga da Hrvatska u posljednjih 25 godina gotovo nema novih elektrana i nema puno koristi od svog velikog prirodnog bogatstva.

Mnogi među »zelenima«, čulo se na skupu, ne razumiju cjelinu energetskih, pa ni ekoloških problema.

  – Protiv platformi za istraživanja nafte u Jadranu sad već ustaju i pojedini pjevači, ali svi ti kritičari ne uzimaju u obzir da su ispuštanja iz zastarjelih brodova daleko veći problem. Također, ne uzimaju u obzir da se na istraživanja u moru upravo pripremaju Crna Gora i Albanija, a vodi ih i Italija, rekao je akademik Mirko Zelić iz Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, govoreći na skupu Hrvatskog inženjerskog saveza (HIS), koji okuplja oko 40 tisuća inženjera.

  Danas postoji najsuvremenija tehnička zaštita kako se prilikom bušenja u moru ne bi dogodila katastrofa poput one u Meksičkom zaljevu, nastavio je Zelić. U sprječavanju takvih nesreća presudna je uloga hrvatskih vlasti koje pregledima na terenu moraju osigurati da se kompanije na Jadranu pridržavaju najviših standarda zaštite, jer se kompanije u Meksičkom zaljevu toga nisu pridržavale, upozorio je Zelić.

  U gradnji elektrana i drugih projekata u posljednjih 25 godina glavna su prepreka bile studije okoliša, primijetio je Josip Maršić iz Akademije tehničkih znanosti Hrvatske. Nismo htjeli hidroelektrane na Dravi i Savi, a zbog »zelenih« je, kaže, zapeo i projekt navodnjavanja iz Save. Međutim, savsku vodu, koju mi ne želimo koristiti, iskorištavanju naši susjedi, od kojih i uvozimo kilovate, požalio se Maršić.

  – Uopće nisam protiv studija okoliša, ali pitam koje su stručne reference »zelenih«, onih koji koče elektrane i druge projekte, rekao je Maršić. Darinko Bago, predsjednik uprave Končara, predložio je Sveučilištu da u nastavne programe za inženjere uvede studij ekologije, jer okoliš trebaju štititi sami inženjeri. Predsjednica HIS-a Vjera Krstelj zatražila je povećanje ulaganja u istraživanja i razvoj, kako bi se poboljšala niska tehnološka razina Hrvatske. Akademik Zvonko Kusić, predsjednik HAZU-a, koji je i pokrovitelj Dana inženjera, upozorio je da se tehnička inteligencija u Hrvatskoj, nažalost, sve više potiskuje, iako je nositelj razvoja i napretka.