Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 5° 4
Sutra: 5° 5° 4
16. prosinca 2018.
Ovisi o projektima

Hrvatska želi iz EU fondova dogodine povući 13,9 milijardi kuna. Sretno s tim

Foto S. Drechsler
Foto S. Drechsler
Autor:
Objavljeno: 8. prosinac 2018. u 22:21 2018-12-08T22:21:00+01:00

Rebalansom proračuna za ovu godinu prihodi iz europske blagajne smanjeni su u odnosu na plan za 2,65 milijardi kuna te bi trebali iznositi nešto iznad 10,9 milijardi kuna

ZAGREB Iz europskih fondova Hrvatska u idućoj godini planira povući 13,9 milijardi kuna, no pitanje je hoće li se to ostvariti unatoč tvrdnjama iz vlasti kako se privlačenje sredstava ubrzava. Planiranih 13,9 milijardi kuna, ako se nastavi dosadašnja praksa sporog pripremanja projekata, moglo bi se korigirati na niže. To ne bi bila novost, jer se iz godine u godinu rebalansima proračuna nagriza europska komponenta. Primjerice, nedavnim rebalansom proračuna za tekuću godinu prihodi iz europske blagajne smanjeni su za 2,65 milijardi kuna te bi trebali, umjesto ranije planiranih preko 13,6 milijardi iznositi nešto iznad 10,9 milijardi kuna. No, koliko će sredstava doista i biti povučeno znat će se tek iduće godine, kada budu objavljeni podaci o izvršenju proračuna.

Priča zapinje

Tako je iz izvršenja proračuna, primjerice, jasno koliko smo zakazali prošle godine. Po ostvarenju proračuna povučeno je 7,35 milijardi kuna dok je plan govorio o 10,9 milijardi planiranih prihoda na stavki pomoći od međunarodnih organizacija te institucija i tijela EU-a. Rebalansom lanjskog proračuna ta stavka koja najvećim dijelom pokriva sredstva iz fondova, smanjena je za 1,9 milijardi kuna, no i željenih 8,9 milijardi bili su prevelik zalogaj koji se nije ostvario.

Već godinama se Hrvatsku iz Bruxellesa upozorava kako nema dovoljno administrativnih kapaciteta za poslove koji su vezani uz privlačenje sredstava iz fondova, a država je kako bi privukla radnu snagu, ali je i zadržala neko vrijeme, povećala plaće službenicima koji rade na EU projektima. No, priča ne šteka samo u državnoj administraciji, već i na terenu gdje bi se trebali osmišljavati projekti koji su pogodni za sufinanciranje iz zajedničke kase. Vidljivo je to, primjerice, i iz slučaja pruge Goljak-Skradnik za koju je tehnička dokumentacija, istina, financirana iz predpristupnog fonda IPA. No, od projekta se tijekom rada na njemu odustalo i sada se u zajednički proračun treba vratiti 4,61 milijun eura. Željeznička infrastruktura trebala bi biti jedno on najvažnijih područja za privlačenje EU sredstava jer država sama ne može financirati obnovu i izgradnju pruga.

Odgađanje rokova

No, kako taj posao sporo ide vidljivo je i na jednom od trenutno najvećih infrastruktirnih projekata na željeznici. Priprema, a potom i postupak javne nabave koji je rušen iz različitih razloga, prugu Dugo Selo-Križevci koja je trebala biti financirana iz prošlog proračunskog razdoblja, »ubacili« u i u aktualno financijsko razdoblje. Jednokolosiječna pruga Sv. Ivan Žabno-Gradec, prva nova pruga izgrađena u gotovo pola stoljeća, izgrađena je srećom, jer je projekt za nju bio gotov pa je »upala« u financiranje kako dio sredstava ne bi propao. No, iako je izgrađena, njeno puštanje u promet stalno se odgađa. Novi rok je proljeće iduće godine do kada bi trebale biti otkonjene tehničke greške, odnosno biti izdana dozvola za promet. A kada se i to dogodi, pruga će voditi nigdje jer dok kod radovi na dionici Dugo Selo-Križevci ne budu gotovi putnici će izlaziti iz vlaka i malo se voziti autobusima. Radovi na pruzi Dugo Selo-Križevci, pak, kasne i pitanje je u kojoj će mjeri Hrvatska platiti penale zbog kašnjenja.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka