Brojni sastanci

»Iz strateških robnih zaliha Ministarstvo gospodarstva-Ravnateljstvo za robne zalihe može u svrhu zbrinjavanja izbjeglica uputiti više od 1.500 šatora različitih veličina, 9.000 ležajeva, 7.500 vreća za spavanje, više od 20 tisuća deka, jastuka i plahti te razne vrste hrane…: cjelodnevne suhe obroke, paštete, juneće meso, riblje konzerve, brašno, mlijeko i jaja u prahu, tjesteninu, vodu i razne druge vrste mesa i gotovih jela«, napominju u Ministarstvu. Dio te opreme – deka, jastuka, plahti – mogao bi se iskoristiti i za pomoć onima koji bi eventualno bili smješteni u čvrstim objektima, poput vojarni ili hostela. 

Način na koji bi mogli pomoći izbjeglicama u slučaju velikog priljeva u Hrvatsku razmatraju i u Hrvatskom Crvenom križu. Ta organizacija blisko surađuje s nadležnim državnim tijelima, poput Ministarstva unutarnjih poslova (MUP) s kojim su prošlog tjedna, kako doznajemo, održali radni sastanak upravo oko izbjeglica. HCK je pritom zadužen da osigura pristojne i dostojanstvene uvjete života ljudima, a posebno su usredotočeni na ranjive skupine, poput djece, starijih osoba, trudnica, bolesnih. 

S obzirom na najave da bi izbjeglički val, ako do njega dođe, mogao krenuti iz Srbije prema Slavoniji, HCK posljednjih dana održava sastanke sa svojim gradskim društvima u mjestima uz istočni dio hrvatske granice te ih upućuje da svoje kapacitete stave na raspolaganje jedinicama lokalne samouprave i područnim uredima Državnog ureda za zaštitu i spašavanje.  Crveni križ ima čak 1.400 educiranih članova interventnih timova, koji su dobro pripremljeni i spremni priskočiti u pomoć u svakom trenutku. No, kako doznajemo, javljaju im se i azilanti – ljudi kojima je HCK svojedobno pomogao kada su stigli u Hrvatsku i ovdje tražili azil – koji, bude li potrebno, žele pomoći i volontirati. 

Europska baza 

Što se tiče same granice, u MUP-u neslužbeno doznajemo da u posljednje vrijeme nije povećan broj policijskih službenika na granici prema Srbiji niti prema BiH. Naši sugovornici procjenjuju da za to trenutačno nema potrebe. Jedan od razloga treba tražiti u činjenici da granicu na većem dijelu čine rijeke, poput Dunava prema Srbiji, koje nije jednostavno prijeći. Stoga je na hrvatsko-srbijanskoj granici najizloženiji njezin južni dio, tamo gdje Dunav ne prolazi.

Opširnije u tiskanom izdanju