Pušenje po svojoj rasprostranjenosti i intenzitetu ovisnosti spada među najčešće i najteže ovisnosti i uzrokuje 20 posto svih smrtnih slučajeva, istaknuto je u srijedu na konferenciji za novinare u povodu Dana bez duhanskog dima – nacionalnog dana kojim se u zemlji u kojoj puši 31,1 posto stanovništva želi potaknuti pušače na prestanak pušenja barem na 24 sata.

“Pušenje po svojoj rasprostranjenosti i intenzitetu ovisnosti spada među najčešće i najteže ovisnosti i prvo je od pet najčešćih uzroka smrti u svijetu, tj.uzrokuje 20 posto svih smrtnih slučajeva”, istaknuo je na konferenciji za novinare predsjednik Hrvatskoga torakalnog društva i upravitelj Zaklade Hrvatska kuća disanja Miroslav Samaržija.

Danas svake osme sekunde jedna osoba umre u svijetu od bolesti povezane s pušenjem, što je jedna petina ukupne smrtnosti, a procjenjuje se da će u 21. stoljeću od posljedica pušenja umrijeti milijarda ljudi. Najčešće bolesti koje se spominju u direktnoj vezi s pušenjem su kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB), rak pluća, rak usne šupljine, grla, jednjaka, ishemična bolest srca, aneurizma aorte, rak mokraćnog mjehura, rak gušterače te moždani udar.

Samaržija je naveo da prema procjenama pušači umiru deset godina mlađi od nepušača, a zabrinjava, kaže, što sve češće počinju pušiti adolescenti i žene. Trenutačno u svijetu svaju dab oko 90.000 djece i adolescenata počne pušiti. Rizici od raka su 4,5 puta veći zbog dužine pušačkog staža nego zbog broja popušenih cigareta dnevno.

Prema rezultatima istraživanja koje je u Hrvatskoj tijekom 2014. i 2015. provodio Europski statistički ured (Eurostat), a objavio Hrvatski zavod za javno zdravstvo, u Hrvatskoj puši 31,1 posto stanovništva – 27,5 posto svakodnevno, a 3,6 posto povremeno). Kod muškaraca je 35,3 posto pušača, dok je kod žena 27,1 posto pušačica.

Žene u Hrvatskoj puše cigarete više od žena u bilo kojoj drugoj europskoj zemlji, tj. prema udjelu pušačica Hrvatska je prva u Europi, a što se tiče udjela pušača nalazi se na sedmom mjestu.

Medicinski stručnjaci tvrde da se 12 tjedana nakon prestanka pušenja poboljšava cirkulacija krvi, lakše hoda i diše, a nakon tri mjeseca smiruje kašalj i otežano disanje, te se poboljšava funkcija pluća.

Godinu dana nakon prestanka pušenja rizik od srčanog udara smanjuje se za tri puta, a nakon pet godina rizik je jednak onome kao u nepušača. Deset godina nakon prestanka pušenja rizik za pojavu raka pluća postaje dvostruko manji nego kod pušača.