Je li ga tko vidio?

Hrvatska tri godine bez važnog dokumenta: Tko je izgubio Nacionalnu strategiju civilnog društva?

Tihomir Ponoš

Foto Dalibor URUKALOVIĆ/PIXSELL

Foto Dalibor URUKALOVIĆ/PIXSELL

Paradoks je tim veći što su naši stručnjaci Makedoncima izradili strateški dokument koji je makedonska vlada usvojila prošle godine, dok o sudbini domaće strategije civilnog društva nitko ne zna ništa



ZAGREB – Nacionalna strategija stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva 2017. – 2021. je dokument koji gordo zvuči, a problem je u tome što on početkom jeseni još ne postoji, iako je trebao biti usvojen najkasnije 2017.


Civilno društvo već gotovo tri godine, otkako je istekla prošla strategija koja se odnosila na razdoblje od 2012. do 2016. nema temeljni strateški dokument, a teško je dokučiti gdje je i zašto zapelo i zašto ga Vlada ne usvaja.


Radna skupina osnovana je odlukom Ureda za udruge u rujnu 2016. i ona je vrlo široka. U nju je imenovano 78 ljudi, i to njih 39 iz tijela državne uprave, javnih institucija, savjetodavnih tijela i akademske zajednice i 39 predstavnika organizacija civilnog društva pri čemu su imenovani predstavnici svih organizacija koje su na temelju javnog poziva iskazali interes.


Sve se može




Nakon toga su održana dva sastanka Radne skupine. Prvi je održan u listopadu 2016. i na njemu je raspravljeno o rezultatima tada još važeće Nacionalne strategije i o ključnim prioritetima novog dokumenta.


Drugi sastanak, četverodnevni, održan je u studenom 2016. i na njemu se raspravljalo o ciljevima, mjerama i aktivnostima nove Nacionalne strategije. Nakon toga održan je još, u ožujku 2017. , sastanak Radne podskupine za izradu strukture Nacionalne strategije i nakon toga na mrežnim stranicama Ureda za udruge više nema obavijesti o aktivnostima koje se odnose na izradu novog strateškog dokumenta.


Provedeno je i javno savjetovanje u ljeto 2017., objavljeno je izvješće o tome i nakon toga se Nacionalnoj strategiji, po svemu sudeći u procesu usuglašavanje unutar Vlade, gubi svaki trag.


Od tada, koncem 2017., je na snagu stupio i novi Zakon o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem RH koji definira i način pripreme, izrade, provedbe i izvješćivanja strateških dokumenata.


Nova Nacionalnu strategiju stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva ne bi bilo teško uklopiti u zakonom propisane forme, pa to po svemu sudeći nije razlog za nepostojanje dokumenta.


Ni ideje ni nadzora


Sve to znači dvoje; Hrvatska nema ključni strateški dokument za razvoj civilnog društva, a od zemlje koja je po pitanju institucionalnog uređenja te teme bila uzor u regiji, pa i šire, postala je zemlja koja je drugima sposobna prodati vlastito znanje, ali ga nije sposobna primijeniti i na sebi.


Hrvatska je mnogim zemljama bila uzor po nizu pitanja kada je riječ o odnosu države i civilnog društva: od zakonodavnog uređenja, uspostavljenih struktura, imanja strategije, pa i nadzora provedbe strategije, načina financiranja organizacija civilnog društva.


Paradoks je tim veći jer su hrvatski eksperti iz Ureda za udruge, Središnje agencije za financiranje i ugovaranje i Ministarstva financija koji su trebali raditi i na Nacionalnoj strategiji, u međuvremenu u sklopu tvining projekta s nadležnim tijelima u Sjevernoj Makedoniji izradili ključni strateški dokument i akcijski plan za razvoj i institucionalno jačanje organizacija civilnog društva u toj zemlji.


Te je dokumente makedonska vlada usvojila u listopadu 2018. Gotovo punih godinu dana kasnije hrvatska je Nacionalna strategija i dalje zagubljena, a u ovo doba već je trebalo početi razmišljati o izradi Nacionalne strategije za razdoblje od 2022. do 2026.