Ekologija da, ali...

Hrvatska protiv svjetlosnog onečišćenja: Javna rasvjeta ubuduće će funkcionirati na sasvim drugi način

Bojana Mrvoš Pavić

Foto Sergej Drechsler

Foto Sergej Drechsler

Procjene rasvjetara kažu da će trošak zamjene iznositi oko 1,2 milijarde kuna



ZAGREB Fokus danas svakako treba biti na ekologiji, ali se bojimo novih dodatnih troškova. Dosta nam je uvijek novih financijskih obaveza, prema kojem god zakonu, i da nema sredstava iz EU fondova, mnogi bi gradovi dosad već morali staviti ključ u bravu – komentar je Nives Kopajitch Škrlec, koordinatorice Udruge gradova na prijedlog Zakona o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja koji predviđa, između ostalog, obavezu jedinica lokalne samouprave da u roku od deset godina javnu rasvjetu zamijene ekološkom, LED rasvjetom.


Procjene rasvjetara kažu da će trošak zamjene iznositi oko 1,2 milijardi kuna, a prođe li i zakonski prijedlog po kojem je definirana ekološka svjetiljka temperature boje od 2.700 kelvina, procjenjuje se da će biti potrebno investirati još oko tri milijarde kuna. Udruga gradova se za sada nije formalno očitovala o prijedlogu zakona, o kojem će biti govora, kako doznajemo, na današnjem sastanku Predsjedništva udruge koje okuplja 41 gradonačelnika.


Dodatne konzultacije


Prijedlog zakona je, kako je jučer pisao naš list, u rujnu prošao prvo saborsko čitanje te se sada odvijaju dodatne konzultacije unutar radne skupine Ministarstva zaštite okoliša i energetike. 




– Između dva saborska čitanja pojavila se potreba za dodatnim konzultacijama zbog odgovora na primjedbe projektanata i stručnjaka za rasvjetu. Sazvan je prvi u nizu radnih sastanaka na kojem se razgovaralo o tehničkim detaljima, odgovaraju iz Ministarstva na pitanje zbog čega je na sastanak radne skupine za izradu zakona, koji je održan u četvrtak, pozvan samo manji dio članova te hoće li doći do izmjena zakona kakav je sad. Astronomi su zadovoljni predloženim zakonom i boje se da bi on u daljnjoj proceduri mogao biti pogoršan, rasvjetari pak nisu zadovoljni, a iz Ministarstva odgovaraju kako je sastanak dijela radne skupine prošli tjedan održan »sa ciljem da se u konačnici donese što kvalitetniji zakon«.



Prijedlog Zakona o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja dobio je prve međunarodne pohvale, napominju u Hrvatskom astronomskom savezu. Pohvaljen je od Međunarodne organizacije za zaštitu noćnog neba i Slovenske udruge za zaštitu noćnog neba. Astronomi se nadaju da će i Hrvatska s vremenom u većim urbanim sredinama dobiti tzv. parkove tamnog neba iz kojih je, zahvaljujući stogim ograničenjima rasvjete, moguće vidjeti Mliječnu stazu. Takve parkove imaju, primjerice, Njemačka ili Španjolska.



Podsjetimo, zakon predviđa, osim zamjene javne rasvjete ekološkom, da se ograniči dekorativna rasvjeta na fasadama, da sva javna rasvjeta bude ispod razine horizontale, što znači da više niti jedna svjetiljka neće moći svijetliti u vis, bit će, nadalje, zabranjeno i vanjskom rasvjetom osvjetljavati prozore i vrata zaštićenog ili stambenog prostora. Na javnim ili privatnim priredbama (koncerti, zabave i slično) rasvjetljavanje će biti dozvoljeno najdalje do jedan sat u noći, a na sportskim događanjima još najdalje jedan sat nakon završetka utakmice ili neke druge sportske manifestacije.


Onečišćenje mraka


Svjetlosno onečišćenje je »onečišćenje mraka« javnom rasvjetom i drugim izvorima umjetne svjetlosti – reklamama, svjetlosnim snopovima, dekorativnom rasvjetom i slično, koje zakon namjerava ograničiti. Budući da ne postoji EU regulativa koja nas obavezuje na ovakav zakon, tek nekoliko država u EU-u ima slična rješenja, pri čemu nije uvijek riječ o zakonu, već o uredbama, pa i samo na razini pokrajina.


Hrvatska ima zakon od 2012. godine, no daleko manje »zahtjevan« od ovoga koji se sada predlaže – njime se, između ostalog, predviđa kazna od 10-25 tisuća kuna za odgovornu osobu jedinice lokalne samouprave ili pravne osobe operatora vanjske rasvjete ako ne osigura ugašenu vanjsku rasvjetu tijekom dana, osim u nepovoljnim vremenskim uvjetima. Ista je kazna propisana za rabljenje svjetlosnih snopova; ako se vanjskom rasvjetom budu osvjetljavali prozori i/ili vrata zaštićenog ili stambenog prostora, budu ugrađivale ekološki neprihvatljive svjetiljke, ili ih se bude postavljalo na način da svijetle u horizont i iznad njega.


Ta je kazna predviđena i za postavljanje dekorativne i krajobrazne rasvjete koja bude prelazila gabarite onoga što osvjetljava, primjerice spomenika. Jednako tako, kazna će biti naplaćena i ako dekorativna rasvjeta bude upaljena izvan razdoblja koje traje od 25. studenoga do 12. siječnja, dakle izvan adventa ili drugih raznih manifestacija koje jedinice lokalne samouprave utvrđuju planom rada dekorativne ili prigodne vanjske rasvjete. Kaznom od deset do pedeset tisuća kuna kažnjavat će se odgovornu osobu u pravnoj osobi – investitora vanjske rasvjete, koji ugovori postavljanje svjetiljki i ostalih izvora svjetlosti protivno odredbama zakona, a tolika će kazna iznositi i za izvođača vanjske rasvjete.