Putnički prijevoz

Hrvatska protiv brze liberalizacije: Otvaranje usluga 2019. devastiralo bi HŽ

Gabrijela Galić

Snimio Denis LOVROVIĆ / NL arhiva

Snimio Denis LOVROVIĆ / NL arhiva

Još se ne zna hoće li Europska komisija prihvatiti zahtjeve za izuzećem. O tome ovisi i kako će izgledati plan restrukturiranja HŽ Putničkog prijevoza koji je Komisiji predan lani



ZAGREB  Najmanje četiri godine HŽ Putnički promet ima za pripremu na otvaranje tržišta i mogući ulazak stranih kompanija na domaće pruge. Uspiju li domaći pregovarači izboriti dodatno prijelazno razdoblje za otvaranje tržišta, to bi domaćem željezničkom sustavu bio dobar vjetar u leđa i prostor da makar djelomično nadoknadi dva desetljeća minimalnih ulaganja u vozni park i infrastrukturu.


Naime, prijedlog 4. željezničkog paketa, koji među ostalim donosi i nove regule u putničkom prijevozu, od lani je u žestokoj raspravi. Taj paket, kada je riječ o putničkom prijevozu, predviđa potpunu liberalizaciju putničkih usluga od 2019. godine.


 To bi u praksi značilo i uvođenje javnog nadmetanja za dodjelu ugovora o javnim uslugama, odnosno PSO ugovorima kojima se regulira sufinanciranje dijela putničkih linija. S otvaranjem tržišta može se dogoditi da će HŽ Putnički prijevoz izgubiti dio putničkih linija u prigradskom ili regionalnom prijevozu, odnosno da će ih preuzeti neka strana kompanija. No, istovremeno se može dogoditi i da domaći željeznički prijevoznik osvoji dio tržišta u nekoj drugoj članici Europske unije.


Tržišna utakmica




Hrvatskoj ne odgovara brza liberalizacija tržišta putničkih usluga u željezničkom prijevozu, jer bi to vjerojatno devastiralo domaću kompaniju koju tek valja ozbiljno restrukturirati i pripremiti za buduću tržišnu utakmicu.


Od strane Europske komisije, predloženo potpuno otvaranje tržišta 2019. godine prekratak je rok. Ne samo za Hrvatsku već i za niz drugih manjih zemalja članica Unije. Hrvatska je, stoga, uz Bugarsku, Litvu, Grčku, Sloveniju, Luksemburg, Irsku i Estoniju zagovornica izuzeća od liberalizacije u slučaju kada je nacionalni željeznički promet u državi članici manji od jedan posto ukupnog prosjeka Unije izraženog u putničkim kilometrima.


Drugim riječima, bori se za »izuzeće na temelju tržišnog udjela«. A kako bi domaćeg operatera što bolje pripremila za tržišnu utakmicu, Hrvatskoj bi odgovaralo kada bi izborila izuzeće do najranije 2022. godine, ako ne i koju godinu kasnije. To su pozicije o kojima se razgovara i pregovara unutar EU i još se ne zna hoće li Komisija prihvatiti zahtjeve za izuzećem na temelju tržišnog udjela. O tome djelomično ovisi i kako će izgledati plan restrukturiranja HŽ Putničkog prijevoza koji je Komisiji predan lani i o kojem se još razgovara.


U resornom ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukure nadaju se odgodi liberalizacije putničkog prijevoza, jer restruktiriranjem, ali i ulaganjima u HŽ Putnički prijevoz tu kompaniju žele postaviti na što zdravije noge kako bi mogla opstati na tržištu. No, pripremaju se i za slučaj da Komisija ostane na prijedlogu otvaranja tržišta od 2019. godine pa je i taj scenarij ranije liberalizacije uključen u plan restrukturiranja putničkog prijevoza.


Kašnjenje vlakova


HŽ Putnički prijevoz još je jedina kompanija koja je u Hrvatskoj registrirana za putnički prijevoz željeznicom. U teretnom prijevozu, u kojem je tržište otvoreno prije dvije godine, domaći teretni prijevoznik HŽ Cargo ima pet konkurenata koji bi mu, prema procjenama, mogli uzeti oko 30 posto tržišta.


Procjena o tome što će se zbivati u putničkom prijevozu s liberalizacijom tržišta za sada nema. Ono što je odavno jasno jest činjenica da bi novim igračima na tržištu najinteresantnije bile linije u zagrebačkom gradsko-prigradskom području s obzirom da je riječ o linijama s visokom fluktuacijom putnika. Upitno je što bi od regionalnih linija bilo privlačno. Naime, započeta velika ulaganja u infrastrukturu u narednim godinama trebala bi se dodatno zahuktati.


Obnova i izgradnja željezničke mreže za sobom nosi i česta zatvaranja određenih dionica pruga, što za posljedicu ima kašnjenje vlakova ili prijevoz putnika autobusima umjesto vlakom. Pitanje je koliko bi nekom tko na tržište ulazi kako bi ostvario, pa makar i minimalnu zaradu, odgovaralo poslovati u takvim okolnostima.


Krajnjem korisniku, putniku, zasigurno je najvažnija kvaliteta usluge koju mu prijevoznik pruža. I u trenutku kada dođe do liberalizacije tržišta važnije će mu biti u kakav je vlak ušao nego čiji je to vlak. Stoga je jedna od ključnih komponenti restrukturiranja HŽ Putničkog prijevoza i obnova voznog parka starog gotovo 30 godina. Modernizacija uključuje nabavu 44 nova vlaka za regionalni i gradsko-prigradski prijevoz te obnovu ostalih vozila.


Prvih pet novih vlakova u regionalnom prijevozu već su u prometu, a do kraja 2017. godine trebali bi stići svi vlakovi. Hoće li taj rok biti probijen ovisi o financijama. Naime, 44 nova vlaka koja se izrađuju u »Končarevim« pogonima vrijedna su 1,63 milijarde kuna, a kreditom HBOR-a osigurana je polovica tih sredstava. Pregovori za preostalo kreditiranje još se vode.



Sedmogodišnji PSO ugovor, odnosno ugovor o javnim uslugama, HŽ Putničkom prijevozu ističe 2022. godine. Ako ne bi došlo do odgode liberalizacije putničkog prijevoza željeznicom, odnosno ako se to tržište otvori za četiri godine, HŽ Putički prijevoz ostat će bez dijela subvencioniranih linija. Kako kažu u resornom ministarstvu pomorstva, prometa i infrastukture, u slučaju otvaranja tržišta 2019. godine, ići će se na anex ugovora s HŽ Putničkim prijevozom. U tom slučaju dio putničkih linija bit će ponuđen na javnom natječaju i, moći će ih preuzeti konkurencija.



Digitalno doba


Do kraja godine HŽ Putnički prijevoz napokon bi se, s malim kašnjenjem, trebao pridružiti digitalnom dobu. »Informatizacijom poslovanja do kraja godine bit će pokretnut informatički sustav za prodaju i rezervaciju karata u unutarnjem i međunarodnom prijevozu. Putnici će karte moći kupovati on-line putem web stranice i aplikacije za pametni telefon, putem pametnih kartica i na kartomatima u sedam najfrekventnijih kolodvora«, vele u HŽ Putničkom prijevozu. Navode i kako je programom restrukturiranja predviđen i projekt gospodarenja voznim parkom koji će »optimizirati korištenje vozila, osoblja i troška pogonske energije«.


– Nabava vlakova i informatizacija poslovanja unaprijedit će uslugu HŽ Putničkog prijevoza, no modernizaciju u putničkom prijevozu treba pratiti i modernizacija pruga kako bi se skratila vremena putovanja i podigla konkurentnost željezničkog prijevoza, ističu u HŽ Putničkom prijevozu. Sve je to priprema za buduće otvaranje tržišta u unutarnjem prometu.