Interna devalvacija

Hrvatska narodna banka: Devalvacija kune za pomoć izvoznicima nije potrebna

Jagoda Marić

Boris Vujčić / arhiva NL

Boris Vujčić / arhiva NL

U središnjoj banci smatraju da devalvacija kune za pomoć izvoznicima nije potrebna



Hrvatsko gospodarstvo u ovoj bi godini trebalo rasti tri posto, procjenjuju u Hrvatskoj narodnoj banci gdje su povećali očekivanu stopu rasta zbog nastavaka rasta izvoza, ali i investicija. Izvoz bi prema procjenama HNB-a, trebao rasti po stopi od 6,6 posto, ali bi stopa rasta uvoza trebala biti i veća, 7,5 posto. Investicije bi trebale porasti za 6,1 posto, što je najveća stopa rasta od početka recesije.


I dok su izvoz i investicije»natjerale« HNB da podigne stope rasta BDP-a, ranije su one bile nešto skromnije (2,8 posto) jer su u HNB-u tu procjenu ukalkulirali utjecaj krize u Agrokoru.


No, negativan utjecaj Agrokora na domaće gospodarstvo jače će se, očekuju u HNB-u, osjetiti u sljedećoj godini kad bi BDP trebao rasti po stopi od 2,9 posto.




U HNB-u ističu i to da jačanje izvoza i investicije značajno potiču aprecijacijske pritiske na domaću valutu, odnosno jačanje kune, pa središnja banka sve češće i intenzivnije intervenira na deviznom tržištu.


– HNB dugo vremena nije toliko intervenirao na deviznom tržištu. Stalno smo prisutni na deviznom tržištu, kupujemo eure zbog snažnog aprecijacijskog pritiska koji je prvenstveno posljedica suficita koji Hrvatska ostvaruje na kapitalnom računu. Dakle, Hrvatska u ovom trenutku izvozi više roba i usluga, nego što ih uvozi. Uz to ima dodatni priljev kapitala iz EU fondova. Sve to stvara snažan aprecijacijski pritisak – pojasnio je guverner Boris Vujčić.


Kaže da bi tečaj vjerojatno aprecirao na razine koje u Hrvatskoj nisu viđene od 1993. godine, da HNB nije intenzivno intervenirao zadnjih sedam do osam mjeseci.


To je dokaz, smatraju u HNB-u, da devalvacija kune radi pomoći izvoznicima nije potrebna. Uz to se u međuvremenu dogodila snažna interna devalvacija, odnosno Hrvatskoj se u posljednjih pet godina dogodio znatno veći rast produktivnosti od rasta mase plaća. – Na taj je način tečaj zapravo devalvirao 25 posto, odnosno za toliko je ekonomija postala konkurentnija – kaže guverner.