ZAGREB Zemlje članice Europske unije i zastupnici Europskog parlamenta postigli su kompromis oko europskih pravila o razvoju infrastrukture za alternativna goriva, poput punionica za električne automobile te stanica za vodik i prirodni plin.

No, posljedica tog kompromisa je da će obveze zemalja članica koje trebaju ispuniti do 2020. godine biti ublažene: umjesto konkretnih ciljeva o, primjerice, broju javnih »utičnica« za vozila na struju koje države trebaju izgraditi, dogovoreno je da moraju osigurati »primjeren broj« takvih punionica.

U originalnom prijedlogu, predstavljenom u siječnju prošle godine, Europska komisija predložila je za svaku državu članicu minimalni broj takvih javno dostupnih točaka za punjenje.

Nacrt je za Hrvatsku predviđao da bi do kraja desetljeća trebala osigurati četiri tisuće »utičnica«, potom je – za vrijeme pregovora parlamenta i zemalja članica – taj broj prepolovljen, a na kraju će Hrvatska, kao i ostale države, ciljeve sama razraditi kroz nacionalni plan.

Taj plan, koji treba ocijeniti i Komisija, članice će morati donijeti u roku od dvije godine od trenutka stupanja na snagu nove direktive.

Takvo rješenje podržala je i Hrvatska, ističu u Ministarstvu prometa, pomorstva i infrastrukture, dodajući da Hrvatska želi provesti potrebne mjere kojima će se omogućiti tržišni razvoj alternativnih goriva i izgradnja odgovarajuće infrastrukture.

No, s obzirom da obavezni ciljevi, koji su bili predviđeni originalnim prijedlogom, znače i određene, fiksne financijske obveze, hrvatska je strana u pregovorima napominjala da je direktivu potrebno prilagoditi zemljopisnim i tržišnim okolnostima u državama članicama.

U Ministarstvu pojašnjavaju i da ciljevi kompromisne direktive nisu toliko neobvezujući kako se na prvi pogled može činiti jer se i dalje sugerira, primjerice, da je primjereno imati jednu punionicu na deset električnih vozila. 

Ipak, ublaženom direktivom razoračani su u europskoj udruzi Transport & Environment (T&E) koja se zalaže za »zeleniju« prometnu politiku EU-a. Smatraju da su europske države bile kratkovidne kad su odbacile obvezujuće ciljeve za izgradnju alternativne infrastrukture, produživši time razdoblje europskog prometa utemeljenog na fosilnim gorivima i visokoj emisiji ugljičnog dioksida.

Potpredsjednik strane ORaH Davor Škrlec ističe, pak, da se sada treba inzistirati na smanjenju CO2 iz prometa, što znači da će se morati poticati korištenje vozila s manjom emisijom tog plina po kilometru ili hibridnih automobila.

Pritom Škrlec sumnja u predanost aktualne hrvatske Vlade da izgradi primjerenu infrastrukturu za alternativna goriva što su, smatra, pokazali i modelima nedavno nabavljenih automobila.