Snimio Davor Kovačević
Mobilni »granični prijelaz« trebao bi Hrvatskoj osigurati pristup schengenskoj zoni, kako bi, recimo, granična kontrola prema Sloveniji otišla u povijest
Na izlazu s autoceste prema Slavonskom Brodu, nedaleko naplatnih kućica, veliko tamno vozilo bez posebnih oznaka skrenulo je sa županijske ceste na parkiralište. Iz njega je izašlo dvoje policajaca, noseći u rukama narančaste prometne čunjeve s naljepnicom koja neinformiranog promatrača obavještava da ih je financirala Europska unija.
Čunjevima su ogradili prostor na parkiralištu dovoljan za »smještaj« jednog automobila i strpljivo čekali da im kolege u policijskom automobilu uz cestu pošalju nasumično odabrana vozila i njihove putnike na provjeru.
Bio je to tek peti ili šesti put da je tzv. Schengenski bus, u vlasništvu policijske uprave Brodsko-posavske, izašao na teren. Ta policijska uprava jedna je od deset uprava na vanjskoj granici Hrvatske koje su prije mjesec dana dobile po dva takva multifunkcionalna vozila, dok su tri vozila pripala Mobilnoj jedinici za nadzor državne granice. »Schengenski busevi«, kako ih kolokvijalno nazivaju, trebali bi olakšati rad granične policije na terenu. Nakon što su prije mjesec dana od ministra unutarnjih poslova Vlahe Orepića svečano preuzeli ključeve »buseva«, granični policajci prošli su kratku obuku kako bi ih znali koristiti.
Kao i prometne čunjeve, i »Schengenski bus« financirala je Europska unija. Samo je cijena, naravno, nešto veća – 23 vozila vrijedna su ukupno 2.840.000 eura, a kupljena su novcem iz EU fonda koji je Hrvatskoj stavljen na raspolaganje baš za pripreme za Schengen.
Više nema zapisivanja
– Na graničnim prijelazima za svaki posao imate jednog specijalista, a ovdje je svaki policajac »3 u 1«, objašnjava nam načelnik postaje granične policije Slavonski Brod Milan Budimir zbog čega je bila potrebna dodatna edukacija. Za razliku od »običnog« graničnog prijelaza, u ovo vozilo – koje funkcionira kao svojevrsni mobilni prijelaz – stanu samo dva policijska službenika koji moraju znati koristiti svu opremu ugrađenu u »Schengenski bus«. Među ostalim, prijenosno računalo, čitač dokumenata i otisaka prstiju, koji su spojeni s Nacionalnim informacijskim sustavom, uređaj za provjeru autentičnosti isprava…
– Nema više zapisivanja, papira i olovke, nošenja laptopa, brige jeste li ponijeli sve što vam treba. Sad je jedina »briga« da je u vozilu netko tko je opremljen za rad, zadovoljno nam pojašnjava načelnik. Gdje god da ga parkirali, u vozilu policajci sada mogu provjeriti, primjerice, jesu li dokumenti putnika koje su zaustavili krivotvoreni, kada su osobe – ako je riječ o strancima – prešle granicu ili, pak, jesu li preko granice stigli ilegalno. Kako to izgleda u praksi, uvjerili smo se i sami: u nešto više od sat vremena, policijski službenici zaustavili su nekoliko automobila, uglavnom stranih registracijskih oznaka, i dva kombija, pristojno zatražili dokumente, na brzinu ih provjerili, zahvalili se i pustili ih dalje.
Da je odluka o pristupanju Schengenu prije svega politička, najbolje pokazuju primjeri Rumunjske i Bugarske. Te dvije zemlje članice su Europske unije već deset godina, ali još nisu pristupile schengenskom prostoru. Tehničke kriterije su obje zemlje zadovoljile, no države članice koje odlučuju o njihovom zahtjevu i dalje imaju zamjerke zbog kojih ih (još) ne puštaju u Schengen.
No, vozilo ima i drugu, tehnološki manje naprednu opremu. Na naš nagovor, policajci s krova »Schengenskog busa« spuštaju tendu. Uz otvorena vrata i izvučenu tendu, samo nedostaje da sklopivi stol i stolice i nešto za prigristi, pa da budemo spremni za kampiranje. Tenda, međutim, ima drugu funkciju: štiti policajce, opremu i zaustavljene putnike u slučaju lošeg vremena. U stražnjem dijelu vozila, pak, nalazi se agregat, kako bi se osiguralo neovisno napajanje za rad svih uređaja.
Iako je Schengen politički cilj ove i prethodnih hrvatskih vlada, njegova sudbina kao zone slobodnog kretanja unutar EU-a još uvijek je neizvjesna. Nakon što je eskalirala izbjeglička kriza, neke članice Schengena ponovno su uvele granične kontrole unutar schengenskog prostora. Ta privremena mjera traje sad već više od godinu dana. Početkom veljače ove godine, Vijeće EU-a je, kako prenosi Hina, prihvatilo prijedlog Europske komisije i odobrilo produljenje tih graničnih kontrola koje provodi pet država, Njemačka, Austrija, Danska, Švedska i Norveška. Kontrole, zasad, mogu nastaviti do 11. svibnja.
Norveška se našla u tom »društvu« jer, iako nije u EU, članica je Schengena. Schengenska zona nije ograničena samo na EU, nego je čini 26 država, među kojima su i četiri ne-članice Unije (uz Norvešku, to su Island, Lihtenštajn i Švicarska).
Treniramo već tri godine
»Schengenski busevi« samo su dio opreme za graničnu policiju, nabavljene tijekom posljednje dvije-tri godine, koja bi trebala pripomoći Hrvatskoj da ulovi »autobus« za Schengen. Dakle, da što prije bude spremna za pristup schengenskoj zoni slobodnog kretanja, pa da na granicama prema drugim članicama Europske unije, poput Slovenije, granične kontrole odu u povijest. Premijer Andrej Plenković i ministar Orepić nedavno su se pohvalili da je Hrvatska u tri i pol godine iskoristila gotovo sav novac koji joj je bio namijenjen iz tzv. Schengenskog instrumenta kako bi ispunila kriterije za ulazak u Schengen. Od 120 milijuna eura, iskorišteno je 97,33 posto novca.
Plenković je tada istaknuo i da je pristupanje Hrvatske Schengenu »prvi idući politički iskorak«. Nakon ulaska u EU, ulazak u Schengen kao jedan od političkih prioriteta postavile su i prethodne hrvatske vlade. No, da bi neka država postala članica te zone u kojoj, u načelu, nema graničnih kontrola između država članica, nije dovoljno ispuniti samo tehničke kriterije – sagraditi i obnoviti postaje granične policije, kupiti vozila za graničnu policiju, brodove i helikoptere za nadzor državne granice, radare, termovizijske kamere i tome slično. Odluka o pristupanje prije svega je politička, a donose je države članice. Stoga su, kad je u pitanju ulazak Hrvatske u Schengen, barem dvije stvari još uvijek nepoznate: kad će politička odluka o hrvatskom pristupanju biti donesena; i, zašto se, pobogu, ova vozila zovu busevima, kad je evidentno riječ o kombijima.
Puni naziv vozila koja je MUP nabavio u sklopu priprema za Schengen glasi »multifunkcionalno vozilo za pojačani nadzor državne granice«. Zbog čega ih se naziva »Schengenskim busevima« nismo uspjeli do kraja razjasniti – neki tvrde da je to zbog njihove veličine, a neki zbog količine opreme i samodostatnosti.
