Dok Programom plus, Danima otvorenih vrata i drugim Varginim projektima zdravstveni sustav uspjeva skratiti vrijeme čekanja pacijenta na pretragu, Hrvatska ni nakon 20 godina čekanja još uvijek nema cjelovite i jasne smjernice koje bi propisale kojem pacijentu je doista potrebna određena pretraga. Ubrzali smo davanje usluge, ali i nastavili razbacivati novac. Kliničke smjernice ili algoritmi koji liječniku služe kao putokaz na koje pretrage poslati pacijenta s ozljedom glave ili primjerice kardiološkim smetnjama,  u svijetu su osnova postupanja svakog liječnika, no kod nas je danas napisana tek desetina takvih smjernica. Trebalo bi ih biti oko 300, a imamo ih samo 40-tak.  Iz Ministarstva zdravlja još su početkom godine najavili da će poraditi na izradi kliničkih smjernica kako bi se smanjio broj nepotrebnih pregleda, koje se procjenjuje na prosječnih 30 posto. Do danas se po tom pitanju, međutim, nije napravilo ništa. Ako je po Programu plus i Danima otvorenih vrata u bolnicama »odrađeno« više od 100 tisuća pacijenata, znači da ih je  najmanje 30 tisuća pregledano bez potrebe!

Totalni kaos

Kod nekih pretraga je to i mnogo više. Recimo, kod skupe dijagnostičke pretrage, poput magnetske rezonance, i do 80 posto pacijenata dođe nepotrebno, zbog čega oni kojima je taj pregled doista potreban moraju na njega čekati mjesecima.

– Algoritmi jasno kažu da se, na primjer, kod sumnje na karcinom dojke, pacijenticu šalje na ultrazvuk, mamografiju, citološku punkciju i provjeru markera. Kod nas se, naprotiv, za uganuće zgloba pacijenti uredno šalju na magnet, a događa se da dođe pacijent s bolovima u kičmi i rezolutno traži RTG kralježnice, jer će u protivnom promijeniti liječnika – ilustrira situaciju u ordinacijama obiteljski liječnik iz Rakovice, Bari Šita. Na djelu je, tvrdi, totalni kaos, a sve dok se ne uvedu algoritmi neće se riješiti liste čekanja, niti urediti zdravstveni sustav. Čak se ni rijetkih algoritama koji postoje, primjerice za propisivanje antibiotika, bolnički specijalisti ne pridržavaju, pa pacijentima propisuju sve i svašta, navodi Šita, koji smatra da će se uvesti reda tek kad se i bolničke doktore zbog neracionalne potrošnje »udari po džepu«. 

Nemaju odgovor

U Ministarstvu zdravlja nemaju odgovora na ovaj problem. To je, kažu, u ingerenciji stručnih društava, koja su obvezna donijeti kliničke smjernice, ali ih se ne može natjerati da to, nakon 20 godina čekanja, i učine.

– Razgovarali smo sa stručnim društvima o potrebi izrade kliničkih smjernica, ali je i njihova izrada i primjena posao struke i stručnih društava. Ministarstvo ne može propisati tu obvezu, niti može ikoga natjerati da se pridržava smjernica, kaže Dragan Korolija Marinić, pomoćnik ministra zdravlja. 

Predsjednik Hrvatskog liječničkog zbora, Željko Krznarić, kaže kako osnovne smjernice postoje, ali je pitanje koliko ih se liječnici pridržavaju i koliko se često te smjernice aktualiziraju.

– Postojala je dobra volja ministra Varge da se naprave algoritmi za određene bolesti i stanja, ali se na tome stalo. Problem je što i smjernice koje imamo nisu nikad prihvaćene od strane HZZO-a, jer bi u tom slučaju HZZO morao jamčiti njihovu provedbu, kaže Krznarić, koji Vargine pokušaje redukcije lista čekanja popodnevnim pregledima smatra »demokratičnom, ali lošom idejom«.