Hrvatska je prodala svoje YU-zlato jer se to

Hrvatska je prodala svoje YU-zlato jer se to – isplatilo

Hina

22. svibanj 2015 22:44

Foto REUTERS

Prva odluka o prodaji 13,127 tona, odnosno 422.027 unci, donesena je u HNB-u u kolovozu 2001. godine, zlato je prodano s datumom 25. rujna po cijeni od 277,78 dolara za uncu

ZAGREB » Monetarno zlato koje je Hrvatska stekla podjelom imovine bivše Jugoslavije prodano je 2001. i 2005. godine, prvi put odlukom Hrvatske narodne banke, a kasnije Ministarstva financija. U 2001. godini zlato je prodavano po cijeni od 277,78 dolara za uncu, a četiri godine kasnije cijena je bila 495,55 i 496,1 dolara za uncu. Kako su i s kojim motivom donesene odluke o prodaji monetarnog zlata, zanimalo je HDZ-ovog zastupnika Gorana Marića, a odgovor je stigao s jučerašnje sjednice Vlade i u njemu se detaljno objašnjava zašto je Hrvatska prodala svoj dio od 28,49 posto, koliko joj je pripalo od podjela zlatnih poluga koje je bivša Jugoslavija imala u Baselu i Beogradu. 

   Hrvatskoj je pripalo ukupno 15,5 tona zlata, dio je bio pohranjen u Švicarskoj u fizičkom obliku, a dio je bio na računima nelociranog zlata, odnosno zlata kojim se trguje u nematerijalnom obliku. 

   Prva odluka o prodaji 13,127 tona, odnosno 422.027 unci, donesena je u HNB-u u kolovozu 2001. godine, zlato je prodano s datumom 25. rujna po cijeni od 277,78 dolara za uncu. 

   »Direkcija za upravljanje međunarodnim pričuvama i deviznom likvidnošću HNB-a je, uz prethodnu analizu, predložila da se za donji limit prodaje postavi cijena od 276 dolara po unci. Ta je cijena osiguravala prinos u razdoblju držanja zlataviše od pet posto što je, s obzirom na kamate dolarskog tržišta novca koje su se u tom razdoblju nalazile na razini nižoj od četiri posto, predstavljalo zadovoljavajući prinos«, objasnila je Vlada u svojem odgovoru. Dodali su i da eventualna dobit ostvarena mogućim porastom cijene zlata ide direktno u kapital HNB-a i nije uplativa u državni proračun, dok se zarada po kuponima i kamatama na depozite te obveznice, kao i realizirana zarada po ulaganjima u instrumente s fiksnim prinosom, može uplatiti u državni proračun.  

  U procesu sukcesije Hrvatskoj je pripalo i 23 posto zlata pohranjenog kod središnje banke Francuske i poslovne banke Credit Suisse, Zürich. To zlato je, kako navodi Vlada, prodano po nalogu Ministarstva financija, ali ovaj put po cijeni koja je bila za čak 200 dolara veća od one po kojoj se zlato prodavalo 2001. godine. Ministarstvo financija tom je prodajom zaradilo ukupno 31,154 milijuna dolara i novac je prenesen na poseban devizni račun državnog proračuna koji se vodi kod HNB-a.