Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 27° 4
Sutra: 23° 28° 12
23. srpnja 2018.
Stanje vanjskog duga

Hrvatska gospodarska komora: Bruto inozemni dug smanjen 9,4 posto, na 42,4 milijarde eura

foto: Reuters
foto: Reuters
Autor:
Objavljeno: 3. siječanj 2017. u 15:25 2017-01-03T15:25:45+01:00

Očito je da se tendencija pada razine bruto inozemnog duga protegnula na sve sektore uključujući državu, tvrtke i banke, ističu iz HGK.

ZAGREB – Prema najnovijim podacima Hrvatske narodne banke (HNB), bruto inozemni dug krajem rujna prošle godine iznosio je 42,4 milijarde eura, što je 4,4 milijarde eura ili 9,4 posto manje nego u rujnu 2015. godine, a u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) očekuju nastavak trenda njegova smanjivanja.

U odnosu na kolovoz, bruto inozemni dug Hrvatske niži je za 1,3 milijarde eura, a tijekom rujna razinu duga smanjili su svi sektori izuzev drugih monetarnih financijskih institucija, čiji je dug u mjesec dana povećan za skromnih 30,7 milijuna eura.

I na godišnjoj se razini nastavlja smanjivanje bruto inozemnog duga, i to kontinuirano u posljednjih deset mjeseci, s tim da se razina duga smanjuje kod svih sektora izuzev središnje banke, čija inozemna zaduženost raste zbog ulaganja pričuva u repo ugovore, navode iz HGK.

U takvim je okolnostima, kako ističu, udio bruto inozemnog duga u BDP-u smanjen sa 103,4 posto na kraju 2015. godine na 94,2 posto na kraju rujna 2016. godine.

Tendencija smanjivanja razine bruto inozemnog duga dijelom je rezultat smanjenih potreba za dodatnim zaduživanjem države, zbog smanjenoga proračunskog manjka i usmjerenosti na financiranje na domaćem tržištu, kao i banaka, uslijed niske kreditne aktivnosti prema tvrtkama i stanovništvu i veće orijentacije na kunske kredite te činjenice da zaduživanje na domaćem tržištu, pri smanjenim kamatnim stopama i visokoj likvidnosti, postaje atraktivnije i manje rizično od inozemnog zaduživanja, navode iz HGK.

U rujnu prošle godine bruto inozemni dug opće države smanjen je za 6,3 posto u odnosu na rujan 2015. godine, što je sedmi mjesec zaredom u kojem se bilježi pad na godišnjoj razini. Krajem rujna iznosio je 14,7 milijardi eura.

Istodobno je bruto inozemni dug drugih monetarnih financijskih institucija smanjen za 34,2 posto, na 4,9 milijardi eura, te kontinuirano pada od svibnja 2012. godine, dok je dug ostalih domaćih sektora, koji je iznosio 15,6 milijardi eura, smanjen za 3,2 posto i bilježi devet mjeseci kontinuiranog pada. Dug na temelju izravnih ulaganja smanjen je za 15,4 posto i bilježi 12 mjeseci kontinuiranog pada. Taj je dug krajem rujna iznosio 5,5 milijardi eura.

Očito je da se tendencija pada razine bruto inozemnog duga protegnula na sve sektore uključujući državu, tvrtke i banke, ističu iz HGK.

U prvih devet mjeseci prošle godine bruto inozemni dug ukupno je smanjen za 2,9 milijardi eura, pri čemu je smanjen dug drugih monetarnih financijskih institucija za nešto više od 1,2 milijarde eura, opće države za 1,2 milijarde eura, ostalih domaćih sektora za 0,6 milijardi eura i središnje banke za 44,2 milijuna eura.

S druge strane, povećan je jedino inozemni dug na temelju izravnih ulaganja za 101,8 milijuna eura.

Unutar ostalih domaćih sektora, razina inozemnog duga smanjena je kod svih dionika, a najviše kod privatnih nefinancijskih društava (za 382,2 milijuna eura) i javnih nefinancijskih društava (za 218,8 milijuna eura).

»U ovoj godini očekujemo nastavak sličnih tendencija kretanja toga duga, što bi rezultiralo i poboljšanjem pokazatelja zaduženosti zemlje«, kaže direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimir Savić.

Pri ubrzanju gospodarskog rasta blago će porasti inozemna zaduženost tvrtki i države, dok bi razduživanje bankarskog sektora moglo usporiti. Ipak, kamatni i tečajni rizici ostaju značajni zbog i dalje visoke zaduženosti zemlje u okolnostima turbulentnih kretanja svjetskoga gospodarstva, napominju iz HGK.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka