Grad: Rijeka
Danas: 18° vedro
Sutra: 8° 23° vedro
30. travnja 2017.
Neuspjeh diplomacije

Hrvatska bez prava na ime teran? Je li na pomolu veliki preokret

Jesu li se pojavili novi elementi u sporu oko terana? / arhiva NL
Jesu li se pojavili novi elementi u sporu oko terana? / arhiva NL
Autor:
Objavljeno: 8. ožujak 2017. u 14:23 2017-03-08T14:23:11+01:00

Slovenski vinari tvrde da je dokumentacija koju je Hrvatska poslala u Bruxelles, kako bi se za istarski teran postigao izuzetak od slovenske zaštite, »krivotvorena«

Je li na pomolu preokret u hrvatsko-slovenskom sporu o teranu? Slovenski ministar poljoprivrede Dejan Židan, naime, tvrdi da je Europska komisija obustavila postupak usvajanja tzv. delegiranog akta, kojim bi istarskim proizvođačima terana bila omogućena prodaja tog vina.

»Obmana« komisije

Pozivajući se na neslužbene informacije, Židan uvjerava kako je dobio informaciju da je Europska komisija obustavila postupak usvajanja delegiranog akta želeći provjeriti nove činjenice u vezi s priznavanjem izuzetka za istarski teran, pritom se pozivajući i na izjavu predsjednika Europske komisije Jean-Claudea Junckera, koji je prije nekoliko dana u Ljubljani ustvrdio kako će Komisija provjeriti »nove činjenice« u vezi s donošenjem delegiranog akta za istarske vinare, a možda i promijeniti svoju odluku, ako Slovenija uspije dokazati da ta odluka nije opravdana.

Naime, slovenski vinari tvrde da je dokumentacija koju je Hrvatska poslala u Bruxelles, kako bi se za istarski teran postigao izuzetak od slovenske zaštite crnog vina s geografskim podrijetlom istog imena, »krivotvorena«. Pritom se pozivaju na hrvatski pravilnik o listi kultivara vinove loze iz 2004. godine, koji nije razlikovao vinovu lozu sorte refošk i sorte teran, tvrdeći da je razlika između refoška i terana u pravilnik unesena tek 2010. godine. Prema slovenskim tvrdnjama, Hrvatska je Europskoj komisiji poslala pravilnik iz 2004., na koji su »nalijepljeni« podaci za 2010. godinu, čime je hrvatska strana, prema njihovim tvrdnjama, »obmanula« Europsku komisiju, što je hrvatsko Ministarstvo poljoprivrede zanijekalo, tvrdeći pak da je Hrvatska u cijelom postupku postupala potpuno transparentno, temeljeći svoja stajališta na velikom broju povijesnih, stručnih i znanstvenih dokaza, koji nedvojbeno govore u prilog legitimnom pravu istarskih proizvođača terana.

Europska komisija zasad odgovara samo da je postupak prihvaćanja tzv. delegiranog akta u tijeku i da Komisija još nije prihvatila nikakvu odluku, dok slovenski mediji javljaju, pozivajući se na izjave iz službe za medije Europske komisije, da iz Komisije poručuju da se u ovom slučaju pojavljuju novi elementi, koje će Europska komisija poštovati.

Ministarstvo optimistično

Iz hrvatskog Ministarstva poljoprivrede jučer su nam odgovorili samo da je delegirani akt u proceduri usvajanja. »Nadamo se da će biti što prije usvojen, kako bi naši proizvođači imali potrebnu pravnu sigurnost za daljnji nastavak proizvodnje i trženja našeg vina, kao i desetljećima do sad«, stoji u odgovoru Ministarstva poljoprivrede na naš upit o istinitosti Židanovih tvrdnji.

Korak unatrag

Obustava postupka prihvaćanja tzv. delegiranog akta za teran u ovoj fazi, kada se još očekivala samo objava te odluke u službenom listu EU-a, nedvojbeno bi predstavljala velik diplomatski udarac Hrvatskoj i, dakako, golem uspjeh slovenske diplomacije, koja je u zadnjem trenutku »bitku za teran« uspjela preokrenuti u svoju korist.

Kada je riječ o drugom aktualnom hrvatsko-slovenskom sporu, onom o priznavanju odluke arbitraže o granici, Europska komisija napravila je korak unatrag nakon što je Juncker u Ljubljani rekao da Europska komisija podržava arbitražni proces, izrazivši nadu da će obje strane poštovati odluku arbitraže kada do nje dođe. »Europska komisija podupire arbitražne procese koji su u interesu pravne sigurnosti za obje strane. Ali, mi smo naravno spremni podržati bilo koje održivo, bilateralno rješenje, ako ga dvije strane dogovore«, kazao je Hini glasnogovornik Europske komisije, pozivajući obje strane da nastave bilateralni dijalog o tom važnom pitanju koji bi trebao voditi prema pravnoj sigurnosti s obzirom na definitivno rješenje graničnog spora.

Nema dogovora

Europska komisija, dakle, općenito podržava arbitražne procese zbog pravne sigurnosti, ali u ovom konkretnom slučaju, s obzirom na to da je granični spor bilateralno pitanje, spremna je podržati i bilateralno rješenje ako se o tome dvije strane dogovore.

O »bilateralnom rješenju«, međutim, zasad nema dogovora između Hrvatske i Slovenije. Štoviše, dok Hrvatska nudi Sloveniji nastavak bilateralnih pregovora kako bi se došlo do rješenja graničnog spora, s obzirom na to da je Hrvatska nakon arbitražnog skandala odlukom Sabora napustila arbitražni proces, Slovenija ustrajava na nastavku arbitraže smatrajući da dvije strane nisu kadre postići bilateralno rješenje graničnog spora, o čemu svjedoče brojni bezuspješni pokušaji u protekla dva desetljeća.

Hrvatski ministar vanjskih poslova Davor Stier, za razliku od premijera Plenkovića, koji je u ovom slučaju bio puno suzdržaniji, neuobičajeno oštro odgovorio na Junckerove tvrdnje da je Hrvatska dobrovoljno ušla u sporazum sa Slovenijom i da bi obje strane »bez uvjetovanja« i »u cijelosti« poštovati odluku arbitraže. »Junckerova izjava potkopava kredibilitet Europske komisije. Hrvatska se zalaže za to da se Komisija usredotoči na pitanja za koja je nadležna«, poručio je Stier Junckeru, podsjetivši ga da Europska komisija nije nadležna za bilateralne sporove.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka