Zaštita intelektualnog vlasništva u EU

Hrvatska bez 146 mil. eura godišnje zbog modnih falsifikata

Irena Frlan Gašparović

Foto Reuters

Foto Reuters

Kad se zbroje i dodatni učinci, gubitak za europsko gospodarstvo  iznosi više od 43 milijarde eura, a u prihodima državnih proračuna oko osam milijardi eura



ZAGREB  Proizvodnja i distribucija krivotvorene odjeće, cipela i modnih dodataka, poput šalova, remena i rukavica, svake godine oduzima europskim tvrtkama u tom sektoru 26 milijardi eura prihoda, što uključuje gubitke u proizvodnji, veleprodaji i maloprodaji, pokazala je studija koju je objavio europski Ured za usklađivanje na unutarnjem tržištu koji se bavi zaštitom intelektualnog vlasništva u Europskoj uniji. 


Ured je priopćio da, prema novoj studiji, prodaja lažirane odjeće, cipela i modnih dodataka u Europskoj uniji čini gotovo deset posto ukupne prodaje u tom sektoru u 28 zemalja članica EU-a. »Procjenjuje se da zakonita industrija gubi oko 26,3 milijarde prihoda godišnje zbog prisustva krivotvorene odjeće, cipela i dodataka na europskom tržištu, što je 9,7 posto ukupne prodaje u tom sektoru«, navodi se u studiji. Najveći dio tih procjenjenih gubitaka odnosi se na maloprodaju, oko 10,6 milijardi eura. Zemlje poput Italije, Francuske, Španjolske i Velike Britanije najviše su izložene gubicima, što je i očekivano s obzirom na to da je riječ o državama u kojima postoji jaka modna i tekstilna industrija. Prema procjenama iznesenim u studiji, te zemlje gube između 3,5 i 4,5 milijarde eura. Za Hrvatsku je procijenjen gubitak prihoda od 146 milijuna eura. 


Analiza se, međutim, ne bavi samo izravnim gubicima, nego i gubitkom potencijalnih radnih mjesta, kao i negativnim učincima na proračune država koje gube na porezima i doprinosima. Budući da proizvođači i prodavači proizvode, odnosno prodaju manje robe nego što bi bio slučaj da nema krivotvorina, ujedno zapošljavaju i manje radnika – prema procjeni, radi se o oko 360 tisuća radnih mjesta manje. Uz izravne učinke, postoje i neizravne posljedice na druge sektore jer se kupuje manje roba i usluga od dobavljača, a osim toga, smanjena ekonomska aktivnost u privatnom sektoru utječe i na prihode država, osobito kad je riječ i porezima poput PDV-a ili poreza na dobit, ali i doprinosima koji se uplaćuju u državne proračune. Kad se zbroje svi ti dodatni učinci, gubitak za europsko gospodarstvo ukupno iznosi više od 43 milijarde eura, a u prihodima državnih proračuna oko osam milijardi eura.