ZAGREB – Unatrag deset godina, od početka nacionalne preventivne kampanje MUP-a »Manje oružja, manje tragedija« u kojoj se građane poziva da dobrovoljno predaju svoje nelegalno oružje, građani su predali preko četiri i pol tisuće komada automatskog vatrenog oružja, preko 316 tisuća komada rasprskavajućeg oružja odnosno bombi, granata i slično, 4,8 milijuna komada streljiva i još 4,7 tisuća tona različitog eksploziva. Prema odgovoru MUP-a našem listu, dobrovoljno je u nešto više od deset godina predano i 7.762 komada dozvoljenog vatrenog oružja B kategorije, kojem pripada, primjerice, i oružje za lov.

Kolike su količine oružja i streljiva te ostalog pronađene još mimo ove akcije u policijskim pretresima, nažalost, nije dostupan podatak. Iz MUP-a odgovaraju kako, »vezano uz pitanje o zaplijenjenom oružju prilikom provođenja dokazne radnje pretrage MUP ne vodi statistiku prema pretragama i pronađenm predmetima«. Dostavili su nam, međutim, podatak da je policija u 2016. godini podnijela 461 kaznenu prijavu za kazneno djelo nedozvoljenog posjedovanja, izrade i nabavljanja oružja i eksplozivnih tvari. Za isto kazneno djelo, 2017. godine policija je nadležnom državnom odvjetništvu podnijela 394 kaznene prijave. Za to je (ne)djelo zakonom propisana kazna zatvora do tri godine.

Dobrovoljno predano

I tolike godine nakon rata, drugim riječima, oružja po kućanstvima ima. Tijekom 2016. godine policiji je dobrovoljno predano, primjerice, čak 214.450 komada rasprskavajućeg zabranjenog vatrenog oružja iz kategorije A, najviše otkad MUP provodi akciju, i daleko više nego u svim ostalim godinama akcije. Također, samo je od početka 2014. do kraja prošle godine predano i 1.460 komada automatskog vatrenog oružja, kao i 1,2 milijuna komada streljiva.

Prema pojašnjenju MUP-a, oružje je kategorizirano na skupinu A, kojoj pripada zabranjeno oružje i hladno oružje kojem je osnovna namjena napad ili nanošenje ozljeda te hladno oružje kad se nosi na javnim mjestima. Oružje kategorije B je dozvoljeno oružje za koje je potrebno prethodno odobrenje; oružje kategorije C je dozvoljeno oružje za koje nije potrebno prethodno odobrenje, ali ga je nakon nabave potrebno prijaviti nadležnom tijelu. Za oružje kategorije D nije potrebno odobrenje niti prijava nadležnom tijelu.

Osobna sigurnost

Zakonom o oružju iz 2007. godine namjera je bila uskladiti hrvatsko zakonodavstvo i pravnu stečevinu EU-a, ali i uvažiti specifičnosti u Hrvatskoj – ilegalno oružje zaostalo iz Domovinskog rata, stoji u odgovoru MUP-a. Postroženi su uvjeti za dobivanje odobrenja za nabavu oružja kategorije B u svrhu osobne sigurnosti, lova ili sporta, primjerice mora postojati opravdani razlog za nabavu oružja, oružje ne smije posjedovati nitko mlađi od 21 godine, da kod osobe ne postoje druge okolnosti koje ukazuju da bi oružje moglo biti zlouporabljeno, dok je i rok važenja uvjerenja o zdravstvenoj sposobnosti za držanje ili držanje i nošenje oružja smanjen s deset na pet godina. Jednako tako, tim je zakonom određena obveza ispitivanja i obilježavanja žigom vatrenog oružja. Time se željela postići veća sigurnost građana kod nabave i posjedovanja dopuštenog oružja te kontrola nedopuštenog oružja.

Zakonom je prije nešto više od deset godina propisana i mogućnost da građani dragovoljno predaju oružje, bez sankcija za nezakonito posjedovanje. Svi koji nedozvoljeno posjeduju oružje kategorije A, B i C dužni su to prijaviti najbližoj policijskoj upravi ili policijskoj postaji radi predaje ili onesposobljavanja. Oružje se ne nosi na policiju osobno već ga policija preuzima na mjestu na kojem se ono nalazi. Preda li se oružje dobrovoljno, prije poduzimanja izvidnih radnji policije te hitnih istražnih radnji, neće se pokretati prekršajni niti kazneni postupak, kaže MUP. »Dakle, građani mogu dragovoljno predati ilegalno oružje, bez sankcija. Mogu to učiniti pozivom na broj telefona 192, nikako ne smiju sami donositi oružje u službene prostorije policije. Nakon zaprimljenog poziva policijski službenici specijalizirani za postupanje s oružjem doći će na adresu i na siguran način izuzeti oružje«, zaključuju u Ministarstvu.

Kampanja »Manje oružja, manje tragedija« proglašena je najuspješnijom kampanjom ove vrste u povijesti UN-a, kažu u MUP-u.