ZAGREB Šest mjeseci članstva u Europskoj uniji nije puno promijenilo mišljenje hrvatskih građana o toj organizaciji u odnosu na vrijeme kada je Hrvatska počinjala pregovore o pristupanju EU ili u vrijeme uoči referenduma o članstvu. Ipak, pola godine članstva u europskom klubu, stvorilo je kod ljudi barem osjećaj da nešto više znaju o njegovom funkcioniranju. Pokazuje to usporedba rezultata istraživanja javnog mnijenja u jesen ove godine u odnosu na jesen 2005., netom nakon što je Hrvatska otvorila pristupne pregovore te u jesen 2011., dva mjeseca prije referenduma na kojem se većina birača opredjelila za članstvo.

  Prema rezultatima posljednjeg Eurobarometra, pozitivnu sliku EU-a danas ima 37 posto hrvatskih građana, dok je za 20 posto ispitanika imidž EU-a negativan (za ostalih 43 posto, slika Unije je neutralna). Postotci »pozitivnih« i »negativnih« gotovo su identični onima iz 2005. kada je jedino četiri postotna poena bilo više onih koji su na Uniju gledali negativno. U očima hrvatskih građana EU je lošije stajala uoči referenduma kada je bilo manje onih koji su na nju gledali pozitivno, ali to na kraju, kako je poznato, nije utjecalo na ishod glasovanja. No, i tada, kada je članstvo bilo udaljeno još godinu i pol, a i danas, kada je Hrvatska već pola godine članica, EU je hrvatskim građanima predstavljala manje-više isto: prije svega, slobodu putovanja, studiranja i rada (48 posto) i u nešto manjem postotku ekonomski prosperitet (danas 23 posto, uoči referenduma 26 posto).

  Pristupanje EU, ali zasigurno i godine pregovora, ipak su pridonijeli boljoj informiranosti građana o Uniji i njezinim institucijama. Tako je, primjerice, nakon početka pristupnih pregovora, u jesen 2005. godine, za Europski parlament čulo 85 posto građana, a za Europsku komisiju 77 posto. U posljednjem istraživanju brojke su znatno više – 95 posto anketiranih znalo je za europarlament, dok je za europsku »vladu« čulo 91 posto ispitanika. No, kako je bilo za očekivati, povjerenje u te institucije malo je splasnulo. Nekad Europskom parlamentu nije vjerovala trećina hrvatskih građana, danas gotovo polovina; gotovo je identična situacija i s Europskom komisijom. Hrvatski građani, nadalje, danas u većem broju shvaćaju kako EU funkcionira – još 2005. polovica ih je tvrdila da to ne shvaća, dok ih je ove jeseni gotovo 60 posto tvrdilo suprotno.

  Unatoč višemjesečnom članstvu u EU, anketa je pokazala da se još uvijek prilično velik broj ljudi u Hrvatskoj ne osjeća građanima EU-a. Točnije, 58 posto se definitivno ili donekle osjeća građanima Unije, a ostatak od 42 posto kaže suprotno. Ovo je prvi puta da je takvo pitanje postavljeno hrvatskim ispitanicima pa nije usporedivo s ranijim anketama.