Hoće li Bandić biti pozvan na inauguraciju? 'Još nema odluke, ali Milanović bi tu mogao pokazati da je drugačiji'

Foto/Matija Habljak/PIXSEL

Bandića je teško izbjeći jer je gradonačelnik glavnoga grada Hrvatske i formacijski mu na Markovom trgu pripada prvi red uzvanika na inauguraciji. Ali, priznaju u Uredu, nepozivanjem Bandića na inauguraciju poslana bi bila snažna poruka da je stigao novi, drukčiji predsjednik

ZAGREB – U razdoblju između dva kruga izbora, meta je Milanovićevih napada, nakon protukandidatkinje, najčešće bio zagrebački gradonačelnik Milan Bandić. Kolindu Grabar-Kitarović kritizirao je zbog bliskih odnosa s čovjekom kojeg je nazivao sramotom Zagreba.

»Katastrofalno i opasno vodi Zagreb i vrijeme je da se pojavi netko tko će ga poslati u prošlost. On je osoba koja je optužena za korupciju, kod mene milosti prema onima koji krše zakon neće biti«, tukao je Milanović u televizijskim debatama po Bandiću.

Znači li to da zagrebački gradonačelnik neće biti pozvan na njegovu predsjedničku inauguraciju?

U Uredu izabranog predsjednika rekli su nam da o tome još nema odluke.

Bandića je teško izbjeći jer je gradonačelnik glavnoga grada Hrvatske i formacijski mu na Markovom trgu pripada prvi red uzvanika na inauguraciji.

Ali, priznaju u Uredu, nepozivanjem Bandića na inauguraciju poslana bi bila snažna poruka da je stigao novi, drukčiji predsjednik.

Idućih će tjedana Milanović vagati sa suradnicima što učiniti s Bandićem.

A kakvi će biti odnosi izabranog predsjednika Zorana Milanovića i Vlade Andreja Plenkovića glavno je pitanje koje se nameće nakon nedjeljnih izbora. I trenutačno se čini da ćemo svjedočiti obratnoj situaciji nego kad je 2015. Kolinda Grabar-Kitarović postala predsjednica Republike, a u Banskim dvorima bio Milanović.

Tada je ona, izabrana kao HDZ-ova kandidatkinja, poduzimala puno toga kako bi otežala rad Vlade. Ovaj put Milanović iz pozicije budućeg predsjednika najavljuje da neće zagorčavati život premijeru Plenkoviću, ali mu ovaj najavljuje »tvrdu kohabitaciju«.

Milanović je jučer išao na sastanak na kojem je njegov izborni stožer počeo djelovati kao Ured izabranog predsjednika, a na izlasku iz zgrade u kojoj živi novinari su ga pitali i za komentar Plenkovićeve nedjeljne izjave da će s njim imati »tvrdu kohabitaciju, u skladu s Ustavom i zakonima«.

– Ne znam što to znači, treba pogledati u Ustav što znači tvrda kohabitacija. Rekao sam da ću mu biti najbolji prijatelj, u okvirima koliko je to moguće u politici, odgovorio je Milanović. Kasnije je još, u kontekstu vanjske politike, čiji je predsjednik sukreator, objasnio kako zamišlja svoje koegzistiranje s Vladom.

Tvrda kohabitacija

– Imat ću neke inicijative, ali ću se u pravilu o njima prethodno konzultirati s Vladom. Neću ih zaskakati, jer ja sam bio s one strane ograde i jako dobro znam kako to izgleda kad netko igra prljavo, naglasio je Milanović.

Vrijeme će, naravno, pokazati u kojoj će se on mjeri ovoga pridržavati, ali zasad je njegova poruka jasna, ne dolazi s namjerom da Plenkoviću neprestano puše za vrat.

No, premijer, po svemu sudeći, ima drukčije planove. Novinari su mu jučer u Parizu, gdje se sastao s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom, prenijeli Milanovićevu izjavu da ne zna što je to tvrda kohabitacija.– Pa dobro, znat će, rekao je predsjednik Vlade. Zvučao je kao da želi reći da će Milanoviću djelom pokazati tvrdu kohabitaciju.

Terminom kohabitacija opisuje se, inače, situacija iz polupredsjedničkog sustava, kakav je Hrvatska imala devedesetih, kad predsjednik i Vlada nisu iz iste političke opcije. U parlamentarnim demokracijama, što je Hrvatska nakon promjene Ustava 2000., nema prave kohabitacije, budući da je Vlada politički izrazito nadmoćna predsjedniku Republike.

Kako bilo, na osnovi izjava što su ih ovih dana dali Milanović i Plenković, može se zaključiti da će Vlada zauzeti nepopustljiv, nekooperativan stav prema predsjedniku.

Milanović će u tom slučaju morati odlučiti kako će odgovoriti Plenkoviću, hoće li ustrajati u želji da mu bude najbolji prijatelj. O tome će razmišljati na – Pantovčaku.

U kampanji je govorio da će tražiti da mu Ured presele iz nekadašnje vile Josipa Broza Tita, ali to bi mu trebala omogućiti Vlada, koja za to nema sluha. Ostajete li na Pantovčaku, glasilo je jučerašnje novinarsko pitanje Milanoviću.– Nažalost, da. Ne mogu ovdje preseliti Ured, kazao je izabrani predsjednik i pokazao rukom prema svom stanu.Na Pantovčak, izvjesno je, neće vratiti Titovu bistu, koju je Kolinda Grabar-Kitarović u ožujku 2015. predala ustanovi Muzeji Hrvatskog zagorja.

Stvar ukusa

– To je jedno od najnesretnijih pitanja, o kojem uopće ne razmišljam.

Pantovčak nije muzej, ne znam, vidjet ću. Čak mislim da je bio reljef, a ne bista. Hrvatskih predsjednika je bilo četvero prije mene, ovo ranije možemo ići do kralja Tomislava, rekao je Milanović novinarima koje je zanimalo što će biti s famoznim uratkom kipara Antuna Augustinčića.

Milanović je u kampanji bio vrlo oštar prema Kolindi Grabar-Kitarović, ali čim je postalo jasno da je on pobjednik, promijenio je ton. Tijekom nedjeljnog govora utišao je zvižduke svojih pristaša na račun predsjednice na odlasku, a jučer je naznačio spremnost da joj pomogne ukoliko ona želi nastaviti diplomatsku karijeru. Hoćete li joj u tom slučaju, pitali su ga novinari, dati podršku.– Da, hoću. Nije odgovorna ni za kakva kaznena djela i bila je predsjednica. To je jedina linija razgraničenja i podjele, naglasio je Milanović. Premijer je u Parizu rekao da ne zna ništa o možebitnom povratku Kolinde Grabar-Kitarović u diplomatske vode. Kad bi ona htjela, primjerice, opet negdje biti hrvatska veleposlanica, s tim bi se morali složiti Plenković i Milanović. Predsjednica je u nedjelju rekla da ostaje u Hrvatskoj i da mora doktorirati.

Ured predsjednika, potvrdio je Milanović, neće izmještati u županijske centre, što je bila praksa Kolinde Grabar-Kitarović.

– To je stvar ukusa, ja to neću raditi, izjavio je izabrani predsjednik.

Neće niti mistificirati svoj savjetnički tim, koji mediji smatraju nečim prilično važnim.

– Polako, nije to Vlada. Nemojmo pretjerivati u pridavanju značaja savjetnicima. Bit će to iskusni ljudi, potrudit ćemo se da, koliko mogu, budu najbolji,istaknuo je Milanović.

Neizravno je priznao da bi htio da mu savjetnik za nacionalnu sigurnost bude Dragan Lozančić, bivši ravnatelj SOA-e, koji je sada savjetnik potpredsjednika Vlade i ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića.

– Moje je mišljenje o Lozančiću poznato. Međutim, on, osim što je savjetnik potpredsjednika Vlade, aktivan je i u međunarodnim institutima kao instruktor po regiji, tako da ima jednu, odnosno dvije karijere. Ima prilično visoku reputaciju i pitanje je bi li se to njemu isplatilo, rekao je Milanović.

Jedan njegov suradnik jučer je bio optimističan u vezi s Lozančićem, smatrajući da će on pristati biti Milanovićev savjetnik.

Izabrani predsjednik još nije odabrao destinaciju svog prvog međunarodnog putovanja i ne misli da je to bitno. Možda će, kaže, ići u neku zemlju u regiji, s obzirom da »u Bruxellesu sve znamo«. Ne smeta mu što je u BiH dobio malo glasova.

– Kad bih to uzimao osobno, ne bih išao dolje i ljudima govorio da ću bez obzira na glasove taj posao raditi srčano. Na kraju krajeva, ja sam podrijetlom iz Livna, zaključio je Milanović, koji je u ponedjeljak pola sata telefonski razgovarao s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom.

Hoće li Bandić biti pozvan na inauguraciju? ‘Još nema odluke, ali Milanović bi tu mogao pokazati da je drugačiji’

​

Tvrda kohabitacija

Stvar ukusa