Skuplje za nautičare

HRVATSKA ŽELI SAMO ELITU? Stranci negoduju, Jadransko more za nautičare postalo pet puta skuplje

Darko Pajić

Hoće li strani nautičari masovno seliti u Italiju? / arhiva NL

Hoće li strani nautičari masovno seliti u Italiju? / arhiva NL

Vlasnik jahte dužine 9 do 12 metara dosad je morao plaćati godišnju pristojbu oko 150 eura, a po novoj Uredbi cijena će iznositi oko 775 eura. Za jahte od 12 do 15 metara skok sa 176 na 1.024 eura



 Drastično poskupljenje boravišne pristojbe za vlasnike ili korisnike plovila stupilo je nedavno na snagu uredbom hrvatske Vlade i njime se utvrđuju čak pet do šest puta veće cijene pristojbi u odnosu na dosadašnje, ovisno o kategoriji plovila i razdoblju za koje se plaća pristojba. Zbog toga su već u nekoliko talijanskih i njemačkih medija, koji se bave nautikom, kritično reagirali navodeći kako se sada Hrvatska svrstala u najskuplja područja za vlasnike jahti, što bi moglo imati i izrazito negativne posljedice za nautički promet na Jadranu.


Primjerice, vlasnik jahte dužine od 9 do 12 metara dosad je morao plaćati godišnju pristojbu oko 150 eura, a po novoj Uredbi o utvrđivanju visine boravišne pristojbe za 2018. godinu cijena će iznositi oko 775 eura. Za jahte od 12 do 15 metara godišnja pristojba je sa 176 eura skočila na 1.024 eura. Cjenovni razredi podijeljeni su osim po dužini plovila i po razdobljima boravka, pa se tako za najduža plovila iznad 20 metara dužine, koja su i najluksuznija, pristojba za razdoblje od godine dana povećava sa 227 eura na svotu od 1.939 eura, odnosno na maksimalnih 14.500 kuna.


Konkurencija


Cijene su okvirne i ovise o tečaju, ali pružaju dobar uvid u novonastalu situaciju. Takav cjenovni udar donekle može samo ublažiti činjenica da posade ili vlasnici plovila većinom ne borave na brodovima tijekom cijele godine, već u kraćem razdoblju. Ukoliko je to mjesec dana, godišnje pristojba je dva do tri puta skuplja, što bi većini moglo biti prihvatljivije. Ipak, ostaje upitno koliko će Hrvatska biti konkurentna zemljama u okruženju.




Negativne reakcije ne stižu samo iz nautičarskih krugova u inozemstvu već je dopis uputilo i Udruženje marina pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Kako navodi predsjednik Udruženja Sean Lisjak, poskupljenje je uvedeno u jeku turističke sezone još u kolovozu i tada nije izazvalo očekivanu pozornost i reakcije, ali je sada dočekano izrazito kritično.


– Mi smo kao Udruženje marina kritični bili prema samoj namjeri, a sada smo poslali dopis i zatražili obrazloženje Odbora za turizam Hrvatskog sabora zbog čega se uvode tako drakonske pristojbe, kao i kakve će posljedice takva odluka imati. Također smo zatražili podršku Europskog udruženja marina da nam proslijede pregled visine boravišnih pristojbi za nautičare u Europi, a poglavito u zemljama na Jadranu i Mediteranu. Klijenti su doista zgroženi, jer se, ovisno o kategoriji plovila, pristojbe povećavaju u rasponu od 56 do čak 753 posto. Možemo razumjeti nakanu da se ubere nešto više prihoda od pristojbe, ali ne na način da najveći dio snose nautičari i definitivno smo protiv toga. Stoga molimo da Saborski odbor za turizam ipak razmotri ovu drakonsku mjeru te da se iznađe jedno racionalno rješenje koje neće poremetiti prisutan trend rasta interesa nautičara za naše marine. Ako se nešto ne promijeni, sigurno se može očekivati dramatičan pad nautičkog prometa, svaka kuna puno znači i bolje je da se ta kuna prihoduje u trgovinama i restoranima u marinama nego na boravišnoj pristojbi, ističe Lisjak.


Globa umjesto nagrade


Kapetan Andrija Šimić, vlasnik agencije Simmor Marine, koja ponajviše radi s luksuznim jahtama, ističe kako se za njih situacija neće tako drastično promijeniti.


– Plovila u tranzitu neće primijetiti neku veliku razliku, ali one jahte koje su bile na godišnjem vezu nismo nagradili za vjernost, već upravo suprotno, drastično smo ih oglobili. Smatram da na velika plovila ovo neće imati neki veliki utjecaj, jer su njihovi troškovi jako veliki i pristojba ih neće dramatično povećati, ali bi na manja plovila itekako moglo imati utjecaja. Teško je očekivati da možemo biti konkurentni, primjerice Italija nema ni vinjete ni turističke takse, pa bi dio nautičkog prometa hrvatska mogla izgubiti, kazao je Šimić.