Hrvatska na rubu ozbiljne ustavnopravne krize

HHO: Vrlo vjerojatno će izbor ustavnih sudaca završiti pred Europskim sudom za ljudska prava

P. N.

NL arhiva

NL arhiva

"Neki od kandidata za suce Ustavnog suda trenutno su članovi Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav (Ingrid Antičević Marinović, Josip Leko i Davorin Mlakar), koji odlučuje o tome koje će kandidate predložiti Saboru na glasovanje. Oni su trebali prije podnošenja kandidature za suce Ustavnog suda podnijeti ostavke na svoje članstvo u Odboru. Tako bi se otklonila svaka sumnja njihova mogućeg uplitanja u postupak izbora ili pak utjecaja na druge članove Odbora. Ovako sumnja ostaje", piše u priopćenju HHO-a



Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava (HHO) upozorava javnost da je dio političkih elita svojim neodgovornim ponašanjem hrvatsku državu doveo na rub ozbiljne ustavnopravne krize.


“Naime, mandat desetorici sadašnjih sudaca Ustavnog suda RH ističe 06. lipnja 2016., te u narednih nekoliko dana Sabor mora izabrati nove suce. No, istovremeno svjedočimo akciji pokušaja izglasavanja nepovjerenja Vladi pa je pitanje hoće li u tako kratkom roku i u novonastaloj političkoj situaciji uopće biti moguće izabrati suce Ustavnoga suda.   Ako se ne izaberu novi ustavni suci neće biti moguće provesti izvanredne parlamentarne izbore, ako to bude potrebno”, piše HHO u svom priopćenju.


“Pored toga, način na koji je do sada tekao postupak izbora sudaca Ustavnoga suda, neodoljivo podsjeća na praksu nedemokratskih jednopartijskih sustava. Predlaganje pojedinih kandidata, njihovo ispitivanje i saslušanje pred Odborom za Ustav, Poslovnik i politički sustav ispod su razine dobre demokratske prakse.  Osim toga, otvoreno se govori da je na djelu cjenjkanje političkih elita oko kandidata koje će Odbor predložiti Saboru na glasovanje, te koje će Sabor izglasati. Cilj je uhljebiti rashodovane političare iz vlastitih redova, i politički podobne kadrove, kako bi se osigurao politički utjecaj na Ustavni sud u budućnosti. Pritom se sasvim zaboravlja na stručnost kao vrhovni kriterij izbora sudaca Ustavnog suda, a koja je conditio sine qua non njegova djelovanja”, poručuje HHO.




“Neki od kandidata za suce Ustavnog suda trenutno su članovi Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav (Ingrid Antičević Marinović, Josip Leko i Davorin Mlakar), koji odlučuje o tome koje će kandidate predložiti Saboru na glasovanje. Oni su trebali prije podnošenja kandidature za suce Ustavnog suda podnijeti ostavke na svoje članstvo u Odboru. Tako bi se otklonila svaka sumnja njihova mogućeg uplitanja u postupak izbora ili pak utjecaja na druge članove Odbora. Ovako sumnja ostaje”, piše u priopćenju HHO-a.


HHO ističe da je time Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav povrijedio tri politička i pravna načela:2. načelo Nemo iudex in causa sua (Nitko ne možeš biti sudac u vlastitoj stvari);3. načelo zabrane iskorištavanja javnog položaja (ovdje zastupničkoga položaja i položaja člana Odbora za Ustav) u svrhu ostvarivanja vlastitih probitaka tj. željenog položaja ustavnog suca, što je po definiciji sukob interesa.“Također, Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav donijet će svoju odluku o kandidatima koje će predložiti Saboru na glasovanje bez vanjskih članova Odbora, stručnjaka iz redova javnih i znanstvenih radnika.Naime, vanjski članovi Odbora nisu do danas izabrani, niti ih je moguće izabrati u narednih nekoliko dana. Tako tijekom postupka razgovora s kandidatima pred Odborom nije bila zastupljena stručna javnost, a ona neće biti zastupljena ni prigodom glasovanja u Odboru o listi kandidata koju će se predložiti Saboru”, piše u priopćenju HHO-a.

“Člankom 6. Ustavnoga zakona o Ustavnom sudu RH predviđeno je da nadležni Odbor dostavlja Saboru užu listu kandidata za suce Ustavnoga suda – „Lista kandidata u pravilu sadržava više kandidata od broja sudaca Ustavnoga suda koji se bira.“ Predsjednik Odbora Podolnjak unaprijed najavljuje da će Saboru dostaviti listu od samo deset kandidata za suce Ustavnog suda koliko ih se i bira. Postavljamo pitanje: tko je i kada donio takvu odluku? Time se u ime trenutačnog dvostranačkog interesa žrtvuje demokratski višekandidacijski model u ime trenutačnog pragmatizma. Hoće li o tako “skrojenoj” listi kandidata za suce Ustavnoga suda glasovati i članovi Odbora koji su i sami kandidati za Ustavni sud?”, pita se HHO.


“Inače, suci Ustavnoga suda biraju se dvotrećinskom većinom svih članova Sabora, i to za svakog predloženog kandidata od strane Odbora glasuje se pojedinačno. Podolnjak je također unaprijed najavio da će glasanje za suce Ustavnoga suda biti – javno. Opet ne znamo tko je i kada donio takvu odluku, te je li ona u skladu s zakonski propisanom procedurom. Naglašavamo da je prilikom uspostave demokratskog poretka i na njemu zasnovane prakse, jedno od najvažnijih sredstava artikuliranja novog demokratskog poretka istaknut zahtjev da liste kandidata za sve dužnosnike moraju imati više kandidata od broja koji se bira, i da se o njima izjašnjava tajnim glasovanjem”, piše u priopćenju HHO-a.HHO poziva javnost da u ovoj stvari iskaže svoju političku zrelost i jasno izrazi stav da za suce Ustavnoga suda moraju biti izabrani stručni i kompetentni pravnici, a ne politički podobne, unaprijed određene osobe, kao rezultat dvostranačke, ili bilo kakve druge političke nagodbe.

Zastupnike Hrvatskoga sabora HHO poziva da se prilikom glasovanja u sabornici vode razlozima savjesti i poštenja, umjesto da slušaju tuđe naredbe i budu politički pokorni.


HHO upozorava Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav kao i Hrvatski sabor da velika vjerojatnost da cijeli postupak i izbor sudaca Ustavnoga suda završi pred Europskim sudom za ljudska prava.


“Razumno je pretpostaviti da će se neki od kandidata, nezadovoljan tijekom postupka kandidiranja i izbora za suce Ustavnoga suda RH, žaliti Sudu u Strasbourgu zbog kršenja njegovih ljudskih prava, a to bi nesumnjivo nanijelo štetu ugledu Republike Hrvatske. Pogotovo ako Sud usvoji žalbu”, zaključuje HHO u svom priopćenju što ga potpisuje Ivan Zvonimir Čičak.