Lani je ukupni broj zaposlenih u graditeljstvu bio 86.740 radnika / Foto Sergej DRECHSLER
Kako pojašnjavaju u HGK-u, na burzi ima onih koji su u evidenciji nezaposlenih već dugo, što znači da su "u godinama" i ne mogu više raditi teške fizičke poslove, ima bolesnih, onih koji rade u inozemstvu, no redovito se javljaju na burzu pa u evidenciji ostaju, dok ima i onih koji rade na crno
ZAGREB – Zbog gospodarske krize i pada obujma građevinskih radova za gotovo 50 posto, Hrvatska je ostala bez građevinskih radnika, posebno zidara, tesara, ličilaca, fasadera i drugih zanimanja. Prema analizi Hrvatske gospodarske komore, provedenoj među njezinim članicama iz građevinskog sektora, u posljednje je vrijeme odljev kvalificiranih radnika iz Hrvatske u inozemstvo još znakovitiji pa građevinskim tvrtkama nedostaje gotovo 1.200 zidara, oko 850 tesara, skoro pet stotina soboslikara/ličilaca, tristotinjak fasadera, ali i vodoinstalatera, armirača, keramičara, limara, izolatera, stolara – gotovo svih profila radnika u građevini. Iz HGK zato apeliraju na državu da za iduću godinu poveća kvote za uvoz radne snage, jer nedostaje ukupno oko tri tisuće građevinaraca.
Nepravedne kvote
Istovremeno, paradoksalno, na burzi rada su evidentirana 21.394 radnika u građevini, od čega preko 3.700 zidara, oko 800 armirača, tristotinjak fasadera i tako redom. Nezaposlenih iz ovog sektora je ukupno šest tisuća više nego što ih je bilo na početku krize, 2008. godine. Kako pojašnjavaju u HGK-u, na burzi je dosta onih koji su u evidenciji nezaposlenih već dugo, što znači da ima onih koji su “u godinama” i ne mogu više raditi teške fizičke poslove, ima bolesnih, zatim onih koji rade u inozemstvu no redovito se javljaju Zavodu za zapošljavanje pa u evidenciji ostaju, dok ima i onih koji u Hrvatskoj rade na crno i kalkuliraju da im se, jer dobivaju i naknadu za nezaposlene, više isplati tako nego li preuzimati ponudu za zapošljavanje.
Sindikat graditeljstva Hrvatske i Udruga poslodavaca graditeljstva održali su jučer sjednicu Socijalnog vijeća za graditeljstvo te donijeli odluku da u sklopu zajedničke inicijative »Fer plaće i fer cijene u građevinarstvu« prema nadležnim ministarstvima, kao i budućoj Vladi, podnesu prijedlog za izmjenu i dopunu zakonodavnih propisa – Zakona o minimalnoj plaći i drugih – s ciljem pojačane kontrole primjene kolektivnog ugovora za graditeljstvo, posebno isplate plaće u visini utvrđenoj tim kolektivnim ugovorima.
Nesređena javna nabava i dalje dovodi do nelojalne konkurencije, socijalnog dampinga i samouništavanja izvoditelja, istaknuto je na sjednici. Velik broj tvrtki je završio u stečajevima i predstečajnim nagodbama, postupci su dugotrajni i neefikasni, negativno utječu na tržište i na poštovanje prava zaposlenih. Radnici su potplaćeni i značajno se krše njihova prava, što su glavni razlozi odlaska u inozemstvo, zaključeno je.
– Unatoč redovnom oglašavanju i traženju radne snage preko Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, i sudjelovanja na sajmovima poslova, poslodavci nikako ne mogu nadomjestiti radnike koji su otišli, jer na tržištu rada u Hrvatskoj jednostavno nema dovoljnog broja takvih radnika – ističe potpredsjednica HGK-a za graditeljstvo, promet i veze Mirjana Čagalj te dodaje kako tvrtke zaposlenike koji su otišli ne mogu nadomjestiti ni putem povjeravanja dijela poslova drugim izvođačima, jer su gotovo svi poslovni subjekti suočeni s istim problemom nedostatka radne snage. Kvote za uvoz stranih građevinaca su, napominju u HGK-u, premale i nepravedno raspodijeljene. “Nije se vodilo računa o veličini i potrebama pojedinog poduzeća. Kriterij za dodjelu dozvole je bio isključivo tko se prvi prijavio i mnoge tvrtke su ostale zakinute”, kaže Čagalj te predlaže da se godišnja kvota za zapošljavanje stranaca za 2017. na području graditeljstva višestruko poveća, odnosno potrebno je oko 3.000 dozvola.
Oporavak stabiliziran
Na pitanje znači li ta potreba oporavak u domaćoj građevini, u HGK-u ističu kako je oporavak stabiliziran tek početkom ove godine, odnosno nema više pada, no kaskamo za drugim EU državama. Prema privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku, u srpnju je nastavljen rast građevine, jer je građevinska aktivnost u odnosu na lipanj porasla za 0,7 posto, dok je u odnosu na srpanj prošle godine rast iznosio 2,8 posto. Oporavak je drugdje u EU započeo, međutim, puno ranije, već 2014. godine.
Od krize naovamo u hrvatskom je graditeljstvu izgubljeno više od 53 tisuće radnih mjesta, udio građevinarstva u BDP-u smanjen je s 8,5 na 4,4 posto, obujam građevinskih radova smanjen je za više od 46 posto, a vrijednost izvršenih radova za gotovo 50 posto. Broj završenih stanova manji je za 70 posto.
Prosječna neto plaća u graditeljstvu lani je iznosila 4.881 kunu, što je 14,5 posto manje od prosječne neto plaće u gospodarstvu. Ukupni broj zaposlenih u graditeljstvu bio je 86.740, odnosno 6,6 posto od ukupnog broja zaposlenih u Hrvatskoj.
Sindikat graditeljstva Hrvatske i Udruga poslodavaca graditeljstva održali su jučer sjednicu Socijalnog vijeća za graditeljstvo te donijeli odluku da u sklopu zajedničke inicijative »Fer plaće i fer cijene u građevinarstvu« prema nadležnim ministarstvima, kao i budućoj Vladi, podnesu prijedlog za izmjenu i dopunu zakonodavnih propisa – Zakona o minimalnoj plaći i drugih – s ciljem pojačane kontrole primjene kolektivnog ugovora za graditeljstvo, posebno isplate plaće u visini utvrđenoj tim kolektivnim ugovorima. Nesređena javna nabava i dalje dovodi do nelojalne konkurencije, socijalnog dampinga i samouništavanja izvoditelja, istaknuto je na sjednici. Velik broj tvrtki je završio u stečajevima i predstečajnim nagodbama, postupci su dugotrajni i neefikasni, negativno utječu na tržište i na poštovanje prava zaposlenih. Radnici su potplaćeni i značajno se krše njihova prava, što su glavni razlozi odlaska u inozemstvo, zaključeno je.
