Udar na dobavljače

HEP dobiva obavezu otkupa obnovljive energije za milijardu kuna, novci će odlaziti u džepove stranih privatnika

Bojana Mrvoš Pavić

Hrvatska zadovoljila obavezu da do 2020. godine 20 posto potrošnje energije zadovoljava iz obnovljivih izvora / Foto REUTERS

Hrvatska zadovoljila obavezu da do 2020. godine 20 posto potrošnje energije zadovoljava iz obnovljivih izvora / Foto REUTERS

Ti novci će odlaziti u džepove stranih privatnika, jer među najvećih deset vjetroelektrana nema ni jednog hrvatskog poduzeća. Građanima će se račun za "obnovljivce" povećati sa 105 na 180 kuna godišnje



ZAGREB – Iako je s prvim danom studenog Vlada trebala donijeti novu uredbu o naknadi za obnovljive izvore, koju na svojim računima za električnu energiju plaćaju sva kućanstva i tvrtke u Hrvatskoj, a kojom se potiče proizvodnja energije iz sunca i vjetra, biomase te drugih obnovljivih izvora, ona još nije donesena. U primjenu bi trebala krenuti s prvim danom iduće godine, i kako neslužbeno doznajemo, Vlada je planira povećati sa sadašnje tri i pol lipe po svakom potrošenom kilovatsatu na šest lipa, ne uključujući PDV.


Time će trošak prosječnog kućanstva, koje troši oko tri tisuće kilovatsati na godinu, sa sadašnjih 105 kuna godišnje porasti na 180 kuna, i potrošači će ga, kako doznajemo, pokrivati sami u cijelosti. Ranije je, naime, bilo govora da će Vlada dogovoriti s opskrbljivačima, HEP-om, RWE-om, GEN-I-jem i drugima, da oni podnesu dio tereta, no to se neće dogoditi.


Neugodno iznenađeni


Neslužbene informacije kažu da će se, međutim, neugodno iznenaditi i opskrbljivači, najviše HEP, koji zauzima 85 posto tržišta, i koji će od iduće godine najviše novca morati izdvajati za privatne proizvođače “zelene” struje – u najvećoj mjeri strane kompanije koje u Hrvatskoj imaju vjetroelektrane i druga postrojenja na obnovljive izvore. Naime, planira se izmjena Zakona o obnovljivim izvorima, koji je na snagu stupio s prvim danom ove godine, i kaže kako opskrbljivači od početka 2017. godine više neće imati obavezu, ovisno o svom udjelu na tržištu, otkupljivati “zeleno” proizvedenu energiju, koja ih sada košta 0,42 kune po kilovatsatu.




Nova Vlada, doznajemo, to planira promijeniti te opskrbljivačima i dalje ostaviti obavezu otkupa, čak po višoj cijeni, od 0,53 kune po kWh, što bi samo HEP-u stvorilo trošak od oko milijardu kuna godišnje, a svim ospkrbljivačima zajedno 1,2 milijarde. Postojeći zakon kaže da se “zeleno” proizvedena energija od 1. siječnja 2017. godine mora početi slobodno prodavati na tržištu, no obaveza opskrbljivačima će, po svemu sudeći, ipak ostati te ih skupo koštati.Trošak daljnjeg, tolikog poticanja proizvodnje iz obnovljivih izvora je potpuno apsurdan, najviše za državni HEP koji će najviše i plaćati, budući da je Hrvatska već zadovoljila obavezu da do 2020. godine 20 posto svoje neposredne potrošnje energije zadovoljava iz obnovljivih izvora.


S 28 posto mi smo već premašili zadani europski cilj, na elektroenergetsku mrežu već je priključeno oko 600 MW postrojenja koja proizvode »zelenu« energiju, a na čekanju za priključenje, s potpisanim ugovorima s državom, još je preko 470 MW. Mreža toliki kapacitet “obnovljivaca” niti ne može primiti, navodno postoje i mnogobrojne tužbe onih koji su ušli u investicije a ne mogu početi s proizvodnjom jer nema dovoljno “mjesta” na mreži, no građanima odnosno industriji naknada za obnovljive svejedno će poskupjeti, dok će i, primarno HEP-u, biti i dalje nametnut ogroman trošak otkupa energije iz “obnovljivaca”.


Javna rasprava


Kako se neslužbeno može čuti, u HEP-u su jako nezadovoljni namjerom Vlade da im i dalje, kao i ostalim opskrbljivačima, ostavi još i skuplju obvezu otkupa “zelene” energije, no javno to ne žele reći jer se odlukama Vlade ne smiju protiviti. Na pitanje kako će se to odraziti na njihovo poslovanje, iz HEP-a je našem listu samo kratko odgovoreno da će, ukoliko dođe do prijedloga izmjene Zakona o obnovljivim izvorima energije, HEP svoj službeni stav dostaviti u okviru javne rasprave. O kolikom je novcu riječ, najbolje govori podatak da je HEP u 2015. godini, primjerice, imao dobit od 1,62 milijarde kuna, što znači da će trošak za “zelenu” energiju uzimati najveći dio te dobiti, koja će odlaziti u džepove privatnika. Među najvećih deset vjetroelektrana, primjerice, nema niti jednog hrvatskog poduzeća, a najviše poticaja upravo odlazi “vjetru”.



HEP će, može se neslužbeno čuti, sam ostati bez poticaja za blok L svoje TE-TO Zagreb, koja je lani dobila status povlaštenog proizvođača iz obnovljivih izvora. Riječ je o kogeneraciji koja je u rad puštena 2011. godine i proizvodi električnu i toplinsku energiju te ima pravo na poticaje za “obnovljivce”, što više neće biti slučaj.



Koji su razlozi zbog kojih Hrvatska ima previše vjetroelektrana i drugih kapaciteta na obnovljive izvore, daleko više od onoga što sustav može primiti, i više od zadanih EU ciljeva, nije poznatoČinjenica je da su nedavno tri bivša ministra gospodarstva – Radimir Čačić, Ivan Vrdoljak i Tomislav Panenić konstatirali kako se time trebaju pozabaviti nadležne institucije. Zanimljivo je i to kako je država tek prošle godine “otkrila” da ciljeve EU-a zadovoljava i potrošnjom drveta za ogrjev pa je podatak o hrvatskom rezultatu naglo skočio te korištenje biomase sad čini najveći dio u potrošnji energije iz obnovljivih izvora.


Stižu problemi


Poskupljenjem naknade za “obnovljivce”, kojom se potiče njihova, skuplja proizvodnja od konvencionalne, na šest lipa umjesto prvotno planiranih 12, država će poslati poruku kako brine o svojim građanima te da je “obnovljivci”, kojih je previše, i ne koštaju tako puno, no istovremeno će ceh skupo platiti opskrbljivači, prvenstveno HEP. Kako elektrane na obnovljive izvore, osim solara, energiju u najvećoj mjeri proizvode noću, stvaraju se njeni golemi viškovi koje mreža nema kamo usmjeriti, dok je problem i to što su opksrbljivači za 2017. godinu već zakupili energiju za svoje potrošače, računajući da više neće biti obavezni otkupljivati i onu »zeleno« proizvedenu. U zadnji čas Vlada će, po svemu sudeći, to promijeniti i sve ih dovesti u probleme.