Foto I. Tomić
U postupku procjene utjecaja na okoliš nisu bili ispunjeni zakonom propisani uvjeti, navode u Zelenoj akciji koja je podnijela tužbu Upravnom sudu. Riječ je o realizaciji projekta hidroenergetskog sustava Kosinj, a »zelenima« je najupitnija izgradnja injekcijske zavjese, koja pretpostavlja upumpavanje preko 75.000 tona cementa u osjetljive podzemne ekosustave
Zelena akcija je početkom prošlog tjedna na Upravnom sudu u Rijeci podnijela tužbu protiv rješenja Ministarstva zaštite okoliša i energetike iz svibnja ove godine, prema kojem je planirani projekt hidroenergetskog sustava (HES) Kosinj, temeljem studije utjecaja na okoliš, prihvatljiv za okoliš. U svojoj tužbi Zelena akcija navodi da u postupku procjene utjecaja na okoliš nisu bili ispunjeni zakonom propisani uvjeti.
Ovaj je HEP-ov »novi« projekt zapravo star više od 40 godina, a predviđa da se unutar šest godina od početka radova izgrade HE Kosinj i pripadajuće akumulacijsko jezero na rijeci Lici, uz već postojeću HE Sklope i akumulaciju Kruščica.
1.155 hektara
HEP-ova je namjera iskoristiti preostali hidropotencijal na slivovima Like i Gacke dogradnjom postojećeg hidroenergetskog sustava (HES) Senj. HES Senj je izgrađen 60-tih godina prošlog stoljeća, i ima dvije hidroelektrane – HE Sklope (22,5 MW) i HE Senj (216 MW). Proizvedena energija u HES-u Senj u prosječnoj hidrološkoj godini podmiruje oko pet posto ukupne potrošnje električne energije u Hrvatskoj. Pored gradnje HE Kosinj i pripadajućeg akumulacijskog jezera, planira se izgradnja HE Senj 2 instalirane snage oko 182 MW.
Koristi
Kako navode iz HEP-a, realizacijom projekta dogradnje postojećeg HES-a Senj stvorili bi se uvjeti za energetsko iskorištenje čak 98 posto ukupnog dotoka slivova rijeka Like i Gacke, što bi hrvatskom elektroenergetskom sustavu osiguralo novih više od 400 MW snage te oko 330 GWh nove električne energije godišnje. Također se, kažu, trajno rješava problem poplava koje rijeke Lika i Gacka izazivaju tom dijelu Hrvatske, te se povećava sigurnost vodoopskrbe sjevernog Primorja, odnosno južnog ogranka koji služi za vodoopskrbu naselja od Senja do Karlobaga, uključujući Rab i Pag.
– Jedinice lokalne samouprave ujedno realizacijom projekta dobivaju dodatni stalni prihod od naknada za korištenje zemljišta i korištenje voda, kao i mogućnost dodatnog razvoja poljoprivredne proizvodnje. Napominjemo da bi HE Senj, koja sada proizvodi 45 posto temeljne i 55 posto vršne energije (od ukupno oko 1 TWh), nakon realizacije projekta proizvodila značajno veći udjel vršne energije, u omjeru 21 posto temeljne, i 79 posto vršne energije (od ukupno planiranih oko 1,35 Twh), uz povećanu sposobnosti pružanja pomoćnih usluga regulacije (uravnoteženja) elektroenergetskog sustava, navode iz HEP-a.
Preseljenje
Kako stoji u studiji utjecaja projekta na okoliš, za potrebe izgradnje HE Kosinj neophodno će biti potapanje naselja Gornji Kosinj i Mlakva, koji se nalaze na području budućeg akumulacijskog jezera. Prema popisu stanovništva, Gornji Kosinj broji 192, a Mlakva 51 stanovnika.
– Za većinu će stanovnika to značiti potpunu promjenu životnih navika, no prema iskazu brojnih lokalnih sugovornika, Kosinjska dolina već desetljećima živi u stanju svojevrsne razvojne blokade. Podizanje osobnog standarda, dogradnja i modernizacija kuća, uvođenje vodovoda, pa čak i izgradnja nužnika – odgađano je ili zapriječeno. Prostor je zapušten, mjesto je to napornog i lošeg življenja, navodi studija. Anketa među mještanima i vikendašima pokazala je da je 50,7 posto njih spremno preseliti na drugu lokaciju dođe li do izgradnje HE Kosinj, 43,1 posto njih nije, dok je neodlučnih 6,2 posto.
Dva umjesto jedan
Kako navodi Zelena akcija, u studiji se na više mjesta jasno navodi neodvojiva povezanost sustava HES Kosinj s planovima za izgradnju HE Senj 2, oba su zahvata dio istog hidroenergetskog sustava (HES) Senj, no usprkos tome, postupak procjene utjecaja na okoliš je proveden zasebno za HES Kosinj, a zasebno za HE Senj 2. Točnije, jedan je zahvat u okoliš rascjepkan na dva manja, umjesto da se radila zajednička studija utjecaja na okoliš. Prema tumačenjima Direktive o procjeni utjecaja zahvata na okoliš, zabranjeno je jedan zahvat dijeliti na više manjih kako bi se na obmanjujući način smanjio njihov ukupni utjecaj na okoliš, odnosno procjenu utjecaja na okoliš potrebno je napraviti za cjelokupni zahvat, smatraju u Zelenoj akciji.
U studiji, zaključuju, nisu adekvatno obrađene različite varijante zahvata u okoliš – nije obrađena nulta varijanta, odnosno varijanta u kojoj se objekt ne gradi niti alternativni načini proizvodnje električne energije; alternativne lokacije za smještaj hidroelektrane ili mogućnost smanjenja potrošnje električne energije putem mjera energetske učinkovitosti.
