Prije šest godina stari HDZ je najavljivao gradnju dalekovoda i plinovoda pod morem i izvoz struje u Italiju, ali to se nije ostvarilo
ZAGREB – U Splitu će se danas održati HDZ-ov okrugli stol pod naslovom »Razvojni potencijali Dalmacije«, a već je jučer predsjednik stranke Tomislav Karamarko najavio da će na njemu bit predstavljen gospodarski program HDZ-a. Nazvao ga je pritom hrvatskim new dealom. »Prije svega govorim o našim podvodnim tunelima kojima ćemo spajati hrvatske otoke s kopnom kao, primjerice, Norveška, Japan ili Kanada«, izjavio je Karamarko, kako prenosi Hina, u Splitu.
Dakle, ideja splitskog inženjera građevine Boženka Jelića o mreži podvodnih tunela za povezivanje otoka s obalom, postat će temeljni dio programa koji će HDZ promovirati u nastojanju povratka na vlast, možda već ove jeseni na prijevremenim parlamentarnim izborima. Jelić je prije dva mjeseca prezentirao je u sjedištu HDZ-a širem krugu stranačkih dužnosnika svoje ambiciozne zamisli i očigledno je tom prilikom uspio uvjeriti Karamarka da bi podvodni tuneli trebali biti okosnica razvoja Hrvatske.
– Razgovarao sam s Karamarkom i rekao mi je da bi on to stavio u HDZ-ov program. Drago mi je zbog toga, ali važno bi bilo da to učini i SDP i druge stranke. Ja sam se, uostalom, prvo obratio predsjedniku uprave HAC-a Edi Kosu, a razgovarao sam o ovoj ideji i s potpredsjednikom Vlade Nevenom Mimicom. Nažalost, oni mi se kasnije nisu više javljali, a politički konsenzus je ključan. Nisam niti za HDZ niti za SDP, ja sam građevinski inženjer i htio bih graditi podvodne tunele, a to bi trebali podržati svi bitni politički čimbenici u Hrvatskoj, rekao nam je jučer Jelić, zadovoljan kako se razvijaju događaji.
Premda njegov projekt laicima izgleda više kao mašta, Jelić je siguran da je riječ o nečem posve realnom.
– Smiješno je uopće govoriti da Hrvatska to ne može. To je toliko jednostavno, pa podvodni se tuneli grade po svijetu stotinu godina i odlično funkcioniraju. Ne razumijem zašto ih mi ne bismo bili u stanju sagraditi, čudi se Jelić i na blagu skepsu prema mogu mogućnostima Hrvatske da se upusti u ovaj golemi poduhvat. Čak niti financiranje, tvrdi, ne bi trebalo biti preveliki zalogaj. U svijetu, kaže Jelić, podvodni tuneli uglavnom su široki četrdesetak metara i kroz njih prolaze četverotračne auto ceste, nerijetko i željeznička pruga. Hrvatske otoke bi s kopnom, predvidio je Jelić, spajali tuneli široki 13 metara s dvotračnom auto cestom.
– Cijena bi ovisila o dubini mora i karakteristikama dna, ali moje su procjene da bi nas kilometar podvodnog tunela koštao između 35 i 45 milijuna eura. A koristi bi bile višestruko veće. Na otocima bi se turistički promet povećao za tri do četiri puta, Dugi Otok i Brač postali bi praktično predgrađa Zadra odnosno Splita i ljudi bi se vraćali na otoke, izlaže Jelić svoju fantastičnu viziju. U njegovim su planovima podvodni tuneli od Rijeke do Cresa, pa do Lošinja, Raba sve do Paga. Zatim vezivanje Zadra s cijelim njegovim arhipelagom. Od Splita bi se tunelom išlo do Brača, onda bi jedan tunel bio do Hvara i dalje na Korčulu, a drugi bi vodio prema Šolti. I tako dalje…
U Vladi doznajemo da je Jelić doista prvo njima predstavio svoju ideju, prvenstveno motiviran povezivanjem juga Hrvatske podvodnim tunelom, umjesto Pelješkim mostom ili koridorom preko Neuma.
– Nije to tako jednostavno, pa i konzultanti EU-a su prednost dali mostu, a ne podvodnom tunelu. Tuneli su rješenje ako se mogu ugraditi u čvrste stijene, a mi ovdje govorimo o 30 do 60 metra mulja, kakvu bi oni stabilnost imali? Uz to ne treba zanemariti, pogotovu kad je o Peljšcu riječ ni opasnost od potresa, pa izlaza u slučaju opasnosti. Prema tom modelu ljude bi kad se dizalima izvuku iz tunela spašavali helikopteri, objašnjava nam izvor iz Vlade razloge zbog kojih su se ipak priklonili gradnji iznad vode, odnosno gradnji mosta.
Otkrivaju i da im je Jelić u svome planu izložio i gradnju podvodnog tunela Zadar– Ancona, dugačkog 150 kilometra. Iz sigurnosnih razloga nakon svakih 20 kilometra tog tunela bio bi sagrađen umjetni otok. Cijena jedne cijevi, i to bez umjetnih otoka, bila bi 37,5 milijarda kuna. Danas će biti poznato je li HDZ uvrstio u svoj program i ovo transjadransko povezivanje. Povezivanje otoka u Kvarnerskom zaljevu tunelima-mostovima koštalo bi 3,75 milijarda kuna, izvijestio je svojevremeno Vladu Jelić.
Inače, HDZ je ideje o gradnji u podmorju imao i krajem 2007. godine u vrijeme kampanje za parlamentarne izbore kada je za drugi mandat najavljivao gradnju dalekovoda i plinovoda ispod mora kojim bi Hrvatska izvozila svoju struju u Italiju, ili bi naplaćivala tranzit za izvoz struje iz istočne Europe u tu susjednu zemlju. Te izbore HDZ je dobio, ali od dalekovoda i plinovoda nije bilo ništa.
