ZAGREB » Predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko najavio je, ukoliko njegova stranka nakon sljedećih parlamentarnih izbora formira Vladu, promjenu Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci koje bi značila da središnja banka neće biti odgovorna samo za tečaj kune. Karamarko je o tome govorio nakon predstavljanja knjige HDZ-ovog zastupnika Gorana Marića »Slom lažnog proroštva« u kojoj se autor posebice kritički odnosi na rad središnje banke. No, što bi te izmjene, osim toga »da HNB više neće moći iz svečane lože promatrati kako se se građani valjaju u blatu«, Karamarko nije pojasnio u svojoj izjavi za Jutarnji list. 

   Što bi donijele izmjene zakona o HNB-u, u HDZ-u, u dva dana nismo uspjeli dobiti odgovor. Zakon o HNB-u kaže da je cilj rada središnje banke održavanje stabilnosti cijena, ali propisuje i to da će, ne dovodeći u pitanje taj glavni cilj, središnja banka podupirati gospodarsku politiku države. 

   Istaknute su i ostale nadležnosti HNB-a, poput utvrđivanja i provođenja monetarane politike, brige o deviznim rezervama, te poslova koji se tiču bankarskog sektora. Što bi Karamarko, odnosno HDZ još dodao tom poslovima, u najavljenim izmjenama zakona, zasad ostaje tajna. 

   Iz HDZ-a uz kritike rada HNB-a, koje najčešće imaju politički karakter ovisno o temi, neslužbeno sve češće stižu i ocjene kako je ta institucija potpuno podbacila jer nije čak ni tražila odgovor ni na jedno bitno pitanje proteklih godina, te da bi bilo pošteno da posao prepuste nekom novom timu nakon izbora. Zahtjevi za ostavkom guvernera Vujčića, i to službeno, zasad su iznijele udruge koje zastupaju građane zadužene u švicarcima ili one koji imaju blokirane račune. 

   Iako guvernera, kao i Savjet HNB-a, imenuje Sabor, jasno su propisani razlozi za njihovo razrješenje i bez promjene tih pravila HDZ će teško, kolika god bila njegova većina u Saboru ako dobije izbore, promijeniti ljude koji vode HNB jer im mandat traje šest godina. Morali bi dokazati da su se guverner i njegovi suradnici ozbiljno ogriješili o pravila u svome radu. No, mogu, što je primjerice učinila mađarska Vlada, promijeniti Zakon o središnjoj banci u kojem bi primjerice izmijenili način biranja članova Savjeta. Iako su Mađari time prekršili i neka europska pravila koja se prvenstveno tiču neovisnosti središnje banke, Vlada Viktora Orbana u Monetarnom vijeću, što je pandan Savjetu, sada ima baš sve članove koje je ona birala. 

   Jedno od riješenje, kazali su nam pojedini sugovornici iz HDZ-a, jest da članovi Savjeta ne biraju istovremeno, nego da se primjerice svake dvije godine mijenja polovica ili trećina članova. Uz to, HNB može dobiti i dodatne zadatke, što bi značilo precizno utvrđivanje sadašnjih načelnih zadataka, pogotovo kad je u pitanju poslovanje banka, napominju naši sugovornici, ali ne otkrivaju što bi to značilo. 

   No, na taj način bi buduća Vlada, ako je bude formirao HDZ, tek dijelom mogla promijeniti ponašanje središnje banke, ali ne i njezino vodstvo. To na najelegantniji način mogu pokušati učiniti tako da u parlamentu ne prihvate godišnje izvješće Hrvatske narodne banke. Zakon ne precizira da bi u tom slučaju guverner morao odstupiti, ali negativno mišljenje o njegovom radu i radu Savjeta bio bi način da ga se zapravo natjera na ostavku, ako u HDZ-u budu dovoljno uporni.