RIJEKA  Odluka 40 zemalja, među njima i Hrvatske, da se suprotstave snagama ekstremne sunitske Islamske države (IS) i njihovoj brutalnoj vladavini na velikom području Sirije i Iraka zapravo je očekivana i logična, s obzirom na to da je Hrvatska punopravna članica NATO saveza i Europske unije. Prema našem sugovorniku, bliskom hrvatskom obrambenom sustavu, ovo jednostavno nije situacija u kojoj bi se Hrvatska trebala rukovoditi onom znamenitom izrekom Vladka Mačeka: kad se veliki tuku mali moraju biti pod stolom.

U slučaju kad postoje ozbiljna prijetnja sigurnosti u našem okruženju – a Islamska država u svakom slučaju jest ozbiljna prijetnja s velikim potencijalom za destabilizaciju velikog dijela bliskoistočnog i sjevernoafričkog područja, o čemu svjedoči i činjenica da se niz arapskih zemalja pridružio koaliciji protiv IS-a – Hrvatska mora preuzeti svoj dio odgovornosti, jer je ionako automatski svrstana u zapadni blok.

Ništa formalno

Međutim, naš sugovornik koji je želio ostati anoniman, u ovom slučaju samo uvjetno koristi termin koalicija, budući da dosadašnja nastojanja međunarodne zajednice protiv džihadista Islamske države zasad nemaju formalni karakter, niti je nova protuteroristička koalicija formalno uspostavljena.

»Prema mojim informacijama, niti hrvatska vlada niti predsjednik države nisu donijeli odluku o pristupanju takvoj koaliciji«, objašnjava naš sugovornik pretpostavljajući da se ime Hrvatske našlo na američkom popisu zemalja članica protuterorističke koalicije temeljem izrečenog političkog stava, najvjerojatnije u diplomatskoj komunikaciji, a ne formalne političke odluke.

Zbog toga ni Hrvatska nije donosila nikakve formalne odluke o pristupanju novoj koaliciji, jer je riječ o potpori u okviru politike koju država inače vodi.

Zasad Hrvatska nije preuzela nikakve konkretne obveze temeljem svog angažmana u takvoj koaliciji, no to ne znači da se to u budućnosti neće dogoditi, iako nije vjerojatno da će pripadnici Hrvatske vojske sudjelovati u vojnim akcijama protiv džihadista.

Ministar obrane Ante Kotromanović objašnjava da Hrvatska još ne zna kakve će imati obveze u međunarodnoj koaliciji protiv IS-a, ali kao odgovorna članica NATO-a i demokratska zemlja, iako ne očekuje da se hrvatski vojnici odu boriti na sjever Iraka, »ne može i neće odustati od svoje uloge i zadaće«. »Ovo je prilika da se cijeli svijet ujedini protiv tog pogubnog zla«, kazao je Kotromanović nakon jučerašnjeg susreta s načelnikom združenog stožera američkih oružanih snaga, generalom Martinom Dempseyjem.

Prijetnja IS-a

Stručnjak za nacionalnu sigurnost Vlatko Cvrtila, koji uopće nije iznenađen što se Hrvatska našla na popisu zemalja uključenih u koaliciju protiv IS-a, objašnjava kako je riječ o svojevrsnoj »koaliciji potpore« u međunarodnoj borbi protiv jedne posve nove prijetnje međunarodnoj sigurnosti i bliskoistočnom regionalnom poretku.

»Ova koalicija postoji tek na papiru i to je tek simbolična koalicija, a još nije jasno ni kojim bi se sredstvima ona mogla suprotstaviti novoj opasnosti«, ocjenjuje Cvrtila i dodaje da tek predstoji kreiranje opipljivih instrumenata kojima bi se koalicija suočila s prijetnjom IS-a.

Takav pristup Cvrtila objašnjava činjenicom da SAD nije uspio dobiti istomišljenike za intervenciju u Siriji, jer se toj akciji protivila američka javnost, ali i Britanija kao tradicionalni američki partner. U tom se trenutku raspala mogućnost zajedničkog djelovanja u vrlo složenom geopolitičkom okružju.

»Ova je neformalna koalicija nov pokušaj okupljanja na međunarodnoj razini i pokušaj dobivanja potpore međunarodne javnosti u svladavanju ove opasnosti«, kaže Cvrtila i naglašava da prvenstvena svrha koalicije nije okupljanje vojnih snaga nego senzibiliziranje javnosti na širu međunarodnu aktivnost koja neće biti samo vojna.

Više vidova pomoći

I State Department je u svojoj izjavi o formiranju protuterorističke koalicije protiv IS-a naglašava kako nije riječ samo o vojnim operacijama, nego i drugim aspektima borbe protiv terorista, kao što su, primjerice, potpora partnerima na terenu, zaustavljanje dotoka terorista izvana i zaustavljanja njihova financiranja, humanitarna pomoć i delegitimizacija ideologije IS-a.

Hrvatska je javnost informaciju o hrvatskom pristupanju koaliciji protiv IS-a doznala preko SAD-a. Treba li hrvatska vlast takvu činjenicu sama objaviti svojim građanima?

»Hrvatska je to trebala sama iskomunicirati, definitivno. Mislim da je to minimum prema građanima Hrvatske koji bi u ovakvim situacijama trebalo izvijestiti, i to prije nego što je to učinio State Department«, smatra Cvrtila.

U glavnoj oporbenoj stranci također ističu da je »žalosno da Vlada i predsjednik Josipović nisu o ovako važnoj odluci informirali hrvatsku javnost«.

– Vladajući nisu obavijestili ni nas u HDZ-u, a još manje konzultirali o ulasku u koaliciju protiv IS-a, doznajemo od glasnogovornice HDZ-a Antonije Bebek, koja dodaje kako HDZ pritom ne gubi iz vida da Hrvatska, osim prava, ima i obveze koje proizlaze iz članstva u NATO-u i EU.