“Zelena akcija usudi se najavljivati preuranjene smrti i druge utjecaje na zdravlje u preciznim iznosima, a da pritom ne govori na koji su način izračunate prizemne koncentracije na lokaciji, koji modeli su pritom korišteni, koja meteorologija, koji rubni uvjeti, koje pozadinske koncentracije, koje onečišćujuće tvari”, upozorava HEP u priopćenju.

Ističu i kako te organizacije ne navode niti za koji prostor su računali zdravstvene učinke – je li riječ o neposrednoj okolici, razini Hrvatske ili se odnose na prostor Europe.

HEP je tako reagirao na tvrdnje iznesene u okviru prezentacije Greenpeace-ove analize o skrivenim troškovima planirane TE Plomin C i zaključke predstavnika Zelene akcije, Zelene Istre i Greenpeacea, koji su imali i podršku profesora na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Davora Škrleca.

Iz HEP-a navode da rasprave o eksternim troškovima onečišćenja okoliša smatraju korisnim, ali da se moraju temeljiti na podacima struke.

“Zato iznošenje izračuna za jedan pojedinačni projekt, a uz pozivanje na međunarodnu metodologiju od strane osoba bez stručnog znanja, referenci i ovlaštenja za izradu stručnih elaborata zaštite okoliša smatramo neprihvatljivim jer izračuni koji nisu verificirani, a postavljeni su pogrešno, u neprimjereni kontekst nisu vjerodostojni, već služe isključivo za uzbunjivanje javnosti”, kažu u priopćenju.

Osvrću se i na tvrdnje da će Plomin C smanjiti emisije po proizvedenom kilovatsatu (kWh), ali da se apsolutna emisija neće smanjiti što, tvrde, nije istina.

“Točno je da će apsolutna emisija TEP 2 biti manja od emisije TEP 1 koji se zamjenjuje, što je iskazano u Studiji utjecaja na okoliš prihvaćenoj od stručnog povjerenstva kojem je na čelu bio dr. Davor Škrlec, a koje je imenovano od nadležnog ministarstva. Kako je upravo ta studija iskazala eksterne troškove i utjecaj na zdravlje zahvata TEP C iznenađeni smo potporom dr. Škrleca tvrdnjama Zelene akcije”, naglašavaju u HEP-u.

Upozoravaju i da Zelena akcija u troškovima onečišćenja iskazuje globalne troškove zbog emisije CO2, ali ne navodi na koji način su izračunati ti troškovi. “Ako su to računali iz cijene CO2 na tržištu emisijskih jedinica, onda su obmanuli javnost. Uzmu li se u obzir današnje cijene znači da su javnost obmanuli za deset puta”, navode iz HEP-a.

Najvažniji zaključci Greenpeaceove analize pokazuju da će onečišćenje zraka uzrokovati preranu smrt oko 17 ljudi na godinu, »Plomin C« će svake godine u prosjeku uzrokovati 2671 napadaj astme, te prosječno 36.163 slučajeva bolesti dišnog sustava.

Ukupno se procjenjuje gubitak od 3970 radnih dana na godinu zbog bolesti, a ukupni vanjski troškovi onečišćenja uzrokovanog samo ovim blokom doseći će 124,8 milijuna eura na godinu. Nastat će i troškovi vezani uz okoliš i društvo, uzrokovani utjecajem na biološku raznolikost, šume i vodne sustave u zemlji iz koje se uvozi ugljen. Nova TE ne podrazumijeva čistu energiju – i dalje će značajno onečišćavati okoliš, pogoršavajući postojeće onečišćenje u regiji.

Rečeno je kako su zaključci te analize u skladu sa studijom »Zdravstveni trošak kojeg nitko ne plaća – kako nas TE na ugljen čine bolesnima« koju je HEAL (Health and Environment Alliance – najveća europska mreža koja se bavi utjecajem onečišćenja okoliša na zdravlje) objavio u ožujku ove godine a u kojoj zaključuje da korištenje ugljena u TE, uključujući i prekogranični utjecaj, svake godine uzrokuje čak 243 milijuna eura troška za zdravstveni sustav Hrvatske.

Dušica Radojčić (Zelena Istra) istaknula je da su ti podatci o utjecaju te TE na bolesti dišnih puteva, kardiovaskularne bolesti i na trudnoću zabrinjavajući i da se lokalno stanovništvo protiv te TE izjasnilo od samog početka kada se ona počela planirati. »Mi ćemo u Istarskoj županiji biti prvi na udaru i naravno da ćemo poduzeti sve da se takvo što ne dogodi«, poručila je. 

Davor Škrlec sa zagrebačkog Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER) i bivši pomoćnik ministrice zaštite okoliša i prirode istaknuo je kako Hrvatska ulazi u članstvo Europske unije pa zbog toga treba poštivati zajedničke ciljeve i strategije. »Europska agencija za zaštitu okoliša konstatirala je da je kvaliteta zraka u članicama EU ispod kvalitete koja garantira kvalitetno i zdravo življenje i to je posebno istaknuto u urbanim sredinama. Europski parlament je prihvatio cilj da se do 2050. godine smanje emisije stakleničkih plinova od 80 do 95 posto. Nažalost, neki naši političari su tek nedavno shvatili što je Europski parlament i što znači odluka Europskog parlamenta – da je ona obvezujuća za članice EU-a«, poručio je Škrlec.

Zoran Tomić (Greenpeace) istaknuo je kako energetska postrojenja koja koriste fosilna goriva imaju štetne emisije i na neposredan okoliš ali u velikoj mjeri doprinose globalnom zatopljenju i klimatskim promjenama, a izgaranje ugljena pridonosi najviše štetnim emisijama. Poručio je kako Hrvatska ima sjajnu priliku i potencijal snažno se okrenuti obnovljivim izvorima energije, pogotovo suncu i vjetru.