Predsjedništvo SDP-a od 16. studenoga do 6. prosinca u javnu je raspravu u općinske, gradske i županijske organizacije SDP-a uputilo novi Nacrt prijedloga Statuta stranke, nakon što je prethodni, što ga je pisao predsjednik Glavnog odbora Erik Fabijanić, sasječen kritikama da je »faraonski« i »monarhistički« te ga je odbacilo i Predsjedništvo, no i njegovo puštanje u javnost dočekale su kritike.

Novi prijedlog Statuta pisali Arsen Bauk, Peđa Grbin i Ivana Posavec Krivec, nakon čega je prošao superviziju čelništva stranke.

Jedan od autora novog teksta, rađenog na temelju prvotna Fabijanićeva prijedloga, potpredsjednik SDP-a Peđa Grbin, već se požalio u medijima da konačna verzija odudara od teksta koji su predložili. Spornim smatra ukidanje odredbe po kojoj se izborna konvencija stranke mora održati najkasnije 180 dana od održavanja parlamentarnih izbora, nego se u novom prijedlogu unutastranački izbori predlažu mjesec dana prije održavanja parlamentarnih izbora.

Grbin smatra da je čelništvo stranke dužno najkasnije pola godine od parlamentarnih izbora ići na provjeru pred stranačko članstvo koje bi verificiralo izborni rezultat pod njihovim vodstvom. U slučaju izbornog poraza, to znači da predsjednik ne bi morao polagati račune stranci niti bi bilo prostora za izbor novog vodstva koje bi stranku vodilo u novi izborni ciklus.

Temeljnim stranačkim dokumentom stranke nije zadovoljan ni Mirando Mrsić, jedan od oponenata aktualnog vodstva i predsjednika Davora Bernardića, kojemu smeta svojevrsno izbacivanje frakcija iz Statuta stranke. Frakcije su, kaže, formalno zadržane u Statutu, ali samo ako djeluju u skladu s programom stranke, ali onda to, ističe, nisu frakcije.

U novom prijedlogu zadržava se osnivanje Izvršnog odbora kao »radnog tijela predsjednika stranke koje obavlja izvršno-političke poslove djelokruga rada predsjednika«, pri čemu bi imalo pet do 15 članova, koje imenuje Glavni odbor na prijedlog predsjednika, a ne 15 kao što je prvi put predloženo. Članovi Izvršnog odbora mogu biti zaposleni u stranci, što kritičari tumače kao uhljebljivanje predsjedniku odanih članova.

Problematičnim smatraju i što će Izvršni odbor »pratiti i analizirati provedbu politika SDP-a te predlagati političke stavove«. Time će u SDP-u, pojašnjavaju, postojati »dvostruka linija zapovijedanja« – izabrano Predsjedništvo i Bernardićev imenovani Izvršni odbor što bi moglo dovesti do kolizije u odlučivanju i donošenju stranačkih stavova.

Odustalo se od odredbe da je za opoziv predsjednika potreban zahtjev sedam županijskih organizacija nego i dalje vrijedi da ih je potrebno pet. Nema više ni prijedloga da čelnici lokalnih ili županijskih organizacija ne mogu istodobno biti i članovi Predsjedništva, kao ni rješenja da predsjednik stranke imenuje četiri potpredsjednika nego će tek moći jednog od njih imenovati svojim zamjenikom.

Odustalo se i od rješenja da predsjednik stranke može samostalno odlučivati o poslovima do pet milijuna kuna nego će biti vraćen Poslovni odbor koji će se baviti stranačkim financijama.

Uvodi se i mogućnost predizbora, ali, čini se da to još uvijek nije fiksirano rješenje, no, ako se ono zadrži članovi stranke moći će se glasanjem izjašnjavati koga žele na listama za parlamentarne i europske izbore.

Nije definirano trebaju li i koliki stranački staž imati zainteresirani za kandidature za stranačke dužnosti, za razliku od prvotnog prijedloga u kojem se tražilo osam godina članstva za predsjedničku kandidaturu što je izazvalo veliku buru u stranci, nego je članovima stranke ostavljeno da sami odluče o minimalnom stranačkom stažu potrebnom za kandidiranje za stranačke funkcije.

Zadnju riječ o tome, kao i svim ostalim statutarnim rješenjima, nakon pristiglih primjedbi, prijedloga i mišljenja dat će Glavni odbor SDP-a nakon čega će Konačni prijedlog Statuta biti upućen delegatima izvještajno-tematske konvencije koja će se najvjerojatnije održati polovinom siječnja.