Snimio Sergej DRECHSLER
Razlog slabije zarade trgovaca je pad cijena, što je dijelom posljedica jeftinije nafte, ali najviše zbog visoke nezaposlenosti i slabe kupovne moći građana
Osobna potrošnja u Hrvatskoj nastavlja rasti, jer je promet u trgovini na malo u rujnu realno povećan za 1,3 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, prema jučerašnjoj objavi iz Državnog zavoda za statistiku. Za analitičare to je novi znak da bruto domaći proizvod (BDP) raste već treći kvartal za redom, što ukazuje na izlazak Hrvatske iz šestogodišnje recesije. »Rast trgovine na malo tijekom rujna podrazumijeva u konačnici i njezin solidan rast u trećem tromjesečju od 2,3 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, što će pridonijeti rastu gospodarstva u tom tromjesečju«, ocijenili su analitičari Raiffeisen banke. Znakovi pozitivnog trenda su i rujanski godišnji rast industrijske proizvodnje od 5,4 posto te rekordna turistička sezona.
Maloprodajni je promet u prvih devet mjeseci bio 2,1 posto veći u odnosu na isto razdoblje prošle godine, izračunao je Zvonimir Savić, šef ekonomskih analiza iz HGK. Nastavak tog trenda Savić predviđa do kraja godine, ali upozorava da će »promet u trgovini na malo i dalje biti oko 14 posto niži nego 2008.«
No, podaci DZS-a otkrivaju paradoks koji umanjuje rezultate hrvatske maloprodaje u rujnu. Građani su tijekom rujna u prodavaonicama kupili više proizvoda nego lani, ali su u njima ostavili manje novca, jer su pale cijene. Promet u trgovini na malo u rujnu je nominalno bio 0,4 posto niži nego u istom lanjskom mjesecu, kažu analitičari RBA, što znači da su trgovci zapravo manje zaradili. To je posljedica deflacije koja u Hrvatskoj traje već gotovo dvije godine. Cijene padaju djelomice zbog pojeftinjenja nafte, a najvećim dijelom zbog visoke nezaposlenosti stanovništva, a time i slabe kupovne moći. Prema podacima DZS-a, potrošačke cijene u rujnu pale su 0,8 posto, što je glavni razlog koji je doveo do nominalnog pada maloprodaje od 0,4 posto, ali i do njezinog realnog rasta od 1,3 posto.
– Ostaje činjenica da je glavnina prometa u trgovini na malo usmjerena na zadovoljavanje osnovnih životnih potreba, a vrlo slabo tržište rada ograničava značajniji oporavak trgovine, tvrde analitičari RBA.
