Oko 37 posto kreditnog portfelja Erstea je u kunama / Snimio Damir ŠKOMRLJ
Klijenti bježe od tečajnog rizika, ali i rizika rasta euribora, koji se očekuje s promjenom politike ECB-a. »Interes za refinanciranjem u kune svakim danom je veći«, kažu u Splitskoj banci
RIJEKA Budući da su se već »opekli« na raznim valutnim i kamatnim rizicima, građani sve više traže čiste kunske kredite, i to s fiksom kamatnom stopom, makar ona bila i nešto veća, a to potvrđuje i statistika HNB-a, koja u prosincu na godišnjoj razini bilježi pad kredita građanima odobrenih uz valutnu klauzulu, dok raste iznos čistih kunskih kredita. Međutim, kako saznajemo, ne samo da tražitelji novih kredita preferiraju kunske, već i oni postojeći, koji već otprije otplaćuju kredite s valutnom klauzulom u eurima žele te kredite refinancirati, zamijeniti, istom vrstom kredita u kunama. Znači, taman je krenula i provodi se konverzija kredita iz CHF-a u eure, a već su i euri prošlost.
Rast euribora
Razlozi su vjerojatno želja ljudi da se riješe tečajnog rizika, konkretno, tzv. valutno induciranog kreditnog rizika (plaću primaju u kunama, a otplaćuju kredite u eurima), ali i činjenica da su krediti uz klauzulu u eurima dijelom vezani uz euribor, koji je sada na povijesno najnižim razinama i za koji se procjenjuje da će rasti promjenom politike Europske središnje banke, iz ekspanzivne u restriktivnu, po uzoru na američki Fed, pa se i taj rizik želi izbjeći, pri čemu i nešto veća kamata i općenito eventualni trošak refinanciranja, padaju u drugi plan.
U Splitskoj banci potvrđuju takav trend. Kažu naime da je »interes za refinanciranjem u kune vidljiv, ne samo za konvertirane kredite (iz CHF-a u eure), već i za kredite originalno odobrene u eurima, te je svakim danom veći.« Posebno je, ističu u Splitskoj banci, povećan interes za refinanciranjem kredita u kunama s fiksnom kamatnom stopom.
U Erste banci kažu da je razmjerno mali broj klijenata pokazao interes za mogućim opcijama refinanciranja kredita. Međutim, s obzirom na to da se u ovoj fazi radi o sporadičnim upitima, teško je govoriti o njihovom ukupnom broju, kao i prognozirati koliko će se klijenata, nakon obavljene konverzije, u konačnici i odlučiti za neku od tih opcija, ističu u Ersteu.
Pojačana potražnja za kreditima u kunama povlači i pitanje dostatnosti kunskih izvora, odnosno pitanje imaju li banke dovoljno dugoročnih kunskih sredstava da bi namirile potražnju za kunskim kreditima, budući da građani preferiraju štedjeti u eurima. Taj »valutni raskorak« je i bio jedan od razloga zašto je HNB najavio strukturne repo operacije kojima će bankama na raspolaganju ostaviti viškove kunske likvidnosti ročnosti dulje od godine dana, znajući da same »kubure« s kunskom štednjom.
Prema podacima HNB-a, koje prenose RBA analitičari, promatrano prema sektorima, krediti poduzećima su krajem prosinca iznosili 87,3 milijarde kuna, te su na godišnjoj pali za 4,75 milijardi kuna ili 5,2 posto. Krediti stanovništvu, s udjelom u ukupnim kreditima iznad 45 posto, krajem prosinca su iznosili 124,5 milijardi kuna te su na godišnjoj razini smanjeni za gotovo 2 milijarde kuna ili 1,5 posto. Jedini rast bilježe krediti državi – s udjelom od 19,2 posto u ukupnim kreditima, krediti sektoru središnje države krajem prosinca iznosili su 53 milijarde kuna, što je mjesečni rast za 485 milijuna kuna tj. 0,9 posto, a godišnji za 1,4 milijarde kuna ili 2,8 posto, ističu u RBA. »S obzirom na primjetnu rastuću potražnju za kunskim kreditima u posljednje vrijeme, HNB je za ovaj mjesec najavio provođenje strukturnih repo aukcija, čime bi osigurao dodatnu kunsku likvidnost«, zaključuju u RBA.
Pomoć HNB-a
Na tu temu u Ersteu primjerice odgovaraju da je, općenito govoreći, na domaćem tržištu dostupnost kunske likvidnosti na duži rok uvijek bila upitna. »Klijenti preferiraju štednju u stranoj valuti, dominantno u eurima, u puno većoj mjeri no što je to slučaj u domaćoj valuti. Posljedično, kunska je štednja puno manje zastupljena u ukupnoj valutnoj strukturi štednje, a dodatan otegotni faktor je i niska prosječna ročnost štednih proizvoda«, tumače u Erste banci. Oko 37 posto Ersteovog kreditnog portfelja građana je u kunama.
Hrvatska poštanska banka prva je građanima ponudila stambene kredite u kunama, još 2011. Svoje kredite HPB veže uz NRS. Udjel kunskih u ukupnim kreditima građanima doseže gotovo 70 posto. Što se depozita tiče, po valutnoj strukturi, udio kunskih depozita stanovništva u HPB-u izjednačen je s depozitima u stranoj valuti.
U Zagrebačkoj banci, uz standardni veliki interes klijenata za kreditima vezanim uz euro, u posljednjih godinu dana bilježe povećani interes klijenata za financiranjem u kunama. Tu potražnju banka ispunjava u mjeri u kojoj joj likvidnost u domaćoj valuti dopušta, poručuju iz Zabe.
