Gordan Jandroković i Kolinda Grabar-Kitarović, Foto: D. KOVAČEVIĆ
Osim što moramo bolje iskoristiti članstvo u Europskoj uniji, odnosno sve mogućnosti koje su nam time pružene, ne smijemo zanemariti nevjerojatan potencijal gospodarske i političke suradnje s drugim dijelovima svijeta, posebice Afrikom, azijsko-pacifičkim prostorom i Latinskom Amerikom, kako bismo izvoznicima otvarali nova tržišta«, naglasila je predsjednica
»Osim što moramo bolje iskoristiti članstvo u Europskoj uniji, odnosno sve mogućnosti koje su nam time pružene, ne smijemo zanemariti nevjerojatan potencijal gospodarske i političke suradnje s drugim dijelovima svijeta, posebice Afrikom, azijsko-pacifičkim prostorom i Latinskom Amerikom, kako bismo izvoznicima otvarali nova tržišta«, naglasila je.
Kazala je kako je »krajnje vrijeme« da Hrvatska ima veleposlanstva u svim zemljama G20 te da treba razmišljati i o novim regionalnim čimbenicima, nagovijestivši otvaranje konzulata u Južnoj Koreji i Kazahstanu.
Vanjska politika se kreira u Zagrebu, ne u Bruxellesu
»Nakon drugog summita Inicijative u Varšavi, sudjelovanja američkog predsjednika Donalda Trumpa, nakon potvrđene kompatibilnosti s kineskom inicijativom Jedan pojas-jedan put i nakon ozbiljno izraženog interesa država poput Kuvajta, Katara, Ujedinjenih Arapskih Emirata ili Australije za ovu Inicijativu – jasno je kako smo pokrenuli ne samo europski kohezijski već i globalno prihvaćen projekt«, kazala je predsjednica.
Smatra da unutar te Inicijative, koju čini 12 država članica EU-a u srednjoj Europi, Hrvatska može višestruko prosperirati te u potpunosti iskoristiti svoj povoljan geostrateški položaj. »Uz brojne prednosti, pruža nam se prigoda postati i jedna od energetski najvažnijih zemalja srednje Europe«, dodala je Grabar-Kitarović.
Nakon pomaka na srednjoeuropskoj dimenziji vanjske politike, predsjednica države smatra da treba učiniti iskorak i u onoj sredozemnoj. »Sredozemlje je dio našeg nacionalnog identiteta, ali i izvor niza budućih izazova, od migracija do sigurnosti. Snažnije se moramo uključiti u suradnju južnih država članica Unije kao i mehanizme suradnje s južnim Sredozemljem«, kazala je Grabar-Kitarović.
Nema malih država
Izrazila je uvjerenje da je Hrvatska dorasla sadašnjim i budućim izazovima, ali da mora težiti dugoročnim ciljevima.
»To se posebno odnosi na jačanje odnosa s ključnim državama svijeta, poput SAD-a, Kine, Rusije, ključnim partnerima u Uniji i NATO-u, poput Francuske, Njemačke, Italije, Ujedinjenog Kraljevstva, Kanade, do odnosa sa susjedima. Isto tako, to se odnosi i na neka ključna globalna pitanja, poput vodne, klimatske ili znanstvene diplomacije te ciljeva održivog razvoja«, istaknula je predsjednica u govoru.
Govoreći o hrvatskom doprinosu u NATO-u i njegovim misijama kazala je da je on je prepoznat te da je isto potrebno postići i kad je riječ o misijama EU-a i UN-a. »Danas se vlastita sigurnost sve više osigurava u dalekim krajevima, povezivanjem sigurnosti i međunarodne razvojne pomoći čime se uklanjaju korijenski uzroci mnogih ugroza, od terorizma, radikalizma i ekstremizma do nekontroliranih migracija«, nastavila je predsjednica.
Hrvatskoj, istaknula je, trajno ostaje odgovornost za promicanje stabilnosti i napretka jugoistočnog susjedstva, kao i potvrđivanja njegove eurointegracijske i euroatlantske perspektive.
»Tu posebno treba izdvojiti BiH i odgovornost za njezin daljnji napredak u slozi triju konstitutivnih naroda i manjinskih zajednica. Hrvati tu imaju istaknutu ulogu predvodnika integracijskih procesa koju treba podupirati i osnažiti«, ocijenila je Grabar-Kitarović.
Zahvalivši se diplomatima na dosad učinjenom u promicanju naših državnih i nacionalnih interesa kazala je da očekuje njihovu punu suradnju u provedbi zajedničkih temeljnih ciljeva državne politike.
»Moja poruka svima je da nema malih država – Hrvatska i naša diplomacija će biti toliko velikima kolikima se sami učinimo«, zaključila je Grabar-Kitarović.