Grad: Rijeka
Danas: 24° moguća kiša
Sutra: 14° 27° oblačno
13. prosinca 2017.
Uvođenje vojnog roka

Grabar-Kitarović: Ljudi su se nakon Domovinskog rata uljuljkali da je Hrvatska slobodna i sigurna

Kolinda Grabar-Kitarović i švedski premijer Stefan Lofven, Foto: REUTERS
Kolinda Grabar-Kitarović i švedski premijer Stefan Lofven, Foto: REUTERS
Autor:
Objavljeno: 22. ožujak 2017. u 16:40 2017-03-22T16:40:45+01:00

Teško je predvidjeti odakle će prijetnje dolaziti i zato je dobro biti obučen, znati kako reagirati, kako pomoći sebi i drugima i zaštititi nacionalnu sigurnost države, istaknula je predsjednica

STOCKHOLM Hrvatska je korak bliže uvođenju neke vrste obveznog vojnog roka nakon što je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u srijedu razgovarala sa švedskim ministrom obrane i sjeverno od Stockholma obišla vojarnu švedske vojske koja od iduće godine uvodi vojnu obvezu.

Švedska, koja nije iskusila oružani sukob na svom teritoriju više od dva stoljeća, ukinula je vojnu obvezu 2010., a na ponovno uvođenje odlučila se ove godine zbog pogoršanja sigurnosne situacije u Europi, posebno pojačane demonstracije vojne moći Rusije.

Služenje vojnog roka kreće od siječnja 2018., a 4000 pažljivo selektiranih mladića i djevojaka godišnje obučavat će se 12 mjeseci.

»Odluku mora donijeti Hrvatska, ali ako možemo prenijeti svoja iskustva i ideje, bit će nam drago«, rekao je novinarima ministar Peter Hultqvist nakon razgovora s Grabar-Kitarović u vojnom centru u Kunsangenu.

Zbog situacije u našem susjedstvu, češćih vojnih vježbi, agresije na Ukrajinu i pripojenja Krima, moramo pojačati naše sposobnosti i dio te strategije je ponovno uvođenje vojnog roka, dodao je.

Grabar-Kirtarović smatra da se u Hrvatskoj potcjenjuju sigurnosne prijetnje i da su se ljudi nakon Domovinskog rata »pomalo uljuljkali da je Hrvatska slobodna i sigurna država i da će to tako ostati«.

»Teško je predvidjeti odakle će prijetnje dolaziti i zato je dobro biti obučen, znati kako reagirati, kako pomoći sebi i drugima i zaštititi nacionalnu sigurnost države«, istaknula je.

Iskustva Švedske, koja nije članica NATO-a, mogla bi biti zanimljiva hrvatskoj vladi desnog centra i predsjednici, ujedno vrhovnoj zapovjednici oružanih snaga, koji podupiru ideju o nekom obliku vojne obveze ukinute 2008.

Odluka švedskog parlamenta bila je kontroverzna i protivili su joj se pacifisti i dio zastupnika. Nakon što su se pojavili problemi u popunjavanju vojske, vlada je u ožujku odlučila ukinuti suspenziju iz 2010. i ponovno uvesti vojni rok koji će biti univerzalan, vrijediti i za muškarce i za žene, a iz generacije mladih od oko 100.000 godišnje selektirat će se 4000 regruta koji će služiti 12 mjeseci.

Švedski model neće biti posve preslikan, naši su planovi da temeljna obuka bude kraća, ali zanimljiv je način selektiranja, prepoznavanja motivacije i motiviranje za ostanak u vojsci, rekla je hrvatska predsjednica.

Svaki švedski regrut dobivat će oko 470 eura mjesečno povrh plaćenih troškova života, stanovanja i zdravstvenog osiguranja. Nakon izlaska dobit će oko 5200 eura i imati prednost pri zapošljavanju u državnoj upravi, a u vladi se nadaju da će se mnogi ostati u profesionalnom sastavu.

»U vojsci smo se naučili samodisciplini, raditi u timu i poštivati ljude oko sebe«, rekla je Emelie Hjelm koja je na dobrovoljnom služenju vojnog roka u Kunsangenu, 30-tak kilometara sjeverno od Stockholma.

»U vojsku sam se prijavila jer vidim što se dogada oko nas, moramo biti spremni na sve«, dodala je Emelie koja potječe iz vojničke obitelji i planira nastaviti tu tradiciju kao profesionalna vojnikinja.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka