Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 3° 4n
Sutra: 2° 4° 19
20. veljače 2018.
Hrvatska među najgorima

Gledaju nas kao "zemlju problem": Investitori čekaju da im nova hrvatska Vlada pokaže smjer

Investitori negativno gledaju na prijedloge o zamrzavanju mirovinske štednje / Foto  V. KARUZA
Investitori negativno gledaju na prijedloge o zamrzavanju mirovinske štednje / Foto V. KARUZA
Autor:
Objavljeno: 20. siječanj 2016. u 10:22 2016-01-20T10:22:17+01:00

Hrvatska je spominjana kao zemlja koja se treba riješiti »dječjih bolesti«, provesti konsolidaciju javnih financija, smanjiti porezno opterećenje te riješiti probleme u javnim poduzećima i upravi 

Hrvatska je, uz Sloveniju i Ukrajinu, zemlja s najnižim rastom BDP-a po glavi stanovnika u regiji srednje i istočne Europe – te tri zemlje jedine u regiji sada imaju BDP per capita niži nego 2007., dakle, niži u odnosu na prijekrizne razine, dok sve ostale zemlje regije imaju BDP p. c. oko 10 posto viši u odnosu na to razdoblje, poručio je Bas Bakker, regionalni direktor MMF-a na Euromoney konferenciji koja je jučer počela u Beču, a bavi se ekonomskim performansama zemalja u regiji, te europskom i globalnom ekonomijom. Na panelu o ekonomskim izgledima u 2016. općenito je kao probleme regije apostrofirao potrebu fiskalne prilagodbe, povezanu s rastom fiskalnog deficita, te činjenicu da je produktivnost u ovim zemljama i dalje niža nego u zemljama zapadne Europe. Njemačka je ponovno istaknuta kao predvodnica rasta i oporavka u eurozoni, međutim, iako se sve više oslanja na domaću potražnju, izvoz bi joj mogao biti ugrožen uslijed usporavanja kineske ekonomije, budući da je Kina njeno veliko tržiste, spomenuo je Bakker.

Smanjiti javni dug 

Što se eurozone tiče, kaže Bakker, općenito je oporavak ekonomije fragilan, monetarno popuštanje Europske središnje banke pomaže, no ne svima jednako. Transmisijski kanali monetarne politike, učinkovitiji su kod zemalja s boljim fiskalnim pozicijama, kapital je tamo zaista postao jeftiniji i za privatni sektor, dok zemlje s problematičnim javnim financijama ne uspijevaju do razine privatnog sektora »spustiti« niže kamate, a upravo je njima najpotrebniji jeftini kapital za privatna poduzeća, odnosno za privatni sektor, da pokrene rast. Michael Landesmann, znanstveni istraživač Bečkog instituta za ekonomska istraživanja (WIIW) također je apostrofirao Hrvatsku, rekavši da su gotovo »sve zemlje regije ostvarile dobre stope rasta, izuzev Hrvatske.« Naglasio je da je za rast sada ključno pokretanje privatnog sektora.

Skup u Beču okupio je niz institucionalnih investitora, poslovnih i središnjih bankara, te predstavnike javnog sektora, vlada i ministarstava financija zemalja u regiji, Rumunjske, Bugarske, Srbije, Slovenije i drugih. Iz Hrvatske u radu skupa sudjeluje guverner HNB-a Boris Vujčić, kao sudionik današnjeg uvodnog panela o monetarnoj politici. Hrvatska je dakle spomenuta u kontekstu »zemlje problema«, a kako se može čuti od analitičara i ekonomista na skupu, načelno pozitivno gledaju prema nama, no čekaju da se oformi vlada, da zemlja pokaze u kom smjeru ide, pri čemu bi se, kažu neki, trebala doslovno riješiti »dječjih bolesti«, dakle provesti konsolidaciju javnih financija, i to pretežito na rashodnoj strani, smanjiti porezno opterećenje, te riješiti probleme u javnim poduzećima i javnoj upravi. To korespondira s porukama iz Kitzbuhela, da bi trebalo smanjiti javni dug. Investitori općenito negativno gledaju na prijedloge o zamrzavanju mirovinske štednje i slično – to je opasni populizam, kažu.

Brine Kina 

Inače, skup je općenito odredila zabrinutost glede usporavanja kineskog rasta, koji je sada »samo« 7 posto, budući da je kineska ekonomija ranije rasla po dvoznamenkastim stopama. Kako se može čuti u krugovima bankara i analitičara, usporavanje rasta u Kini prije svega je prijetnja u pogledu ekonomskih očekivanja, to sve skupa negativno utječe na sentiment tržišta, no ocjenjuje se kako realno ipak nema opasnosti da svijet potone u neku novu recesiju. Cijena nafte, ovako niska, neslužbeno se govori, donosi pak globalnoj ekonomiji više negativnih nego pozitivnih efekata, odnosno ovi prvi potiru druge, uslijed niskih prihoda i visoke zaduženosti zemalja proizvođača nafte. No ni to, misli dio analitičara, ne bi trebalo predstavljati značajniju prijetnju globalnoj ekonomiji. Što se Njemačke tiče, njena je ekonomija i dalje dovoljno otporna, zbog toga što se sve više okreće domaćoj potražnji.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka