Grad: Rijeka
Danas: 15° djelomično oblačno
Sutra: 6° 14° djelomično oblačno
22. studenoga 2017.
Komplicirana računica

GUBITAK PRIHODA Čabru 400 tisuća kuna manje, Matuljima 12 posto tanji proračun

Zakon kojim će se urediti status brdsko-planinskih područja tek je u pripremi / arhiva NL
Zakon kojim će se urediti status brdsko-planinskih područja tek je u pripremi / arhiva NL
Autor:
Objavljeno: 6. listopad 2017. u 7:47 2017-10-06T07:47:53+02:00

Možda se to iz perspektive državnog proračuna ne čini puno, ali nama na lokalnoj razini koji moramo financijski posložiti projekte i pomoći građanima, to nije mali novac, kaže gradonačelnik Čabra Kristijan Rajšel. Naše općine i gradovi iz brdsko-planinskog područja će doći i tražiti sredstva od županije kojoj će porasti prihod, upozorava župan primorsko-goranski Zlatko Komadina

Umjesto pet različitih modela raspodjele poreza na dohodak između države, gradova i općina, te županija, Vlada Andreja Plenkovića odlučila je od 2018. godine uvesti jedinstveni model koji će vrijediti za sve. No, ni nakon što je Vlada predložila Saboru taj jedinstveni model raspodjele oko 12 milijardi kuna godišnje koje se najvećim dijelom uberu oporezivanjem plaća, nisu svi zadovoljni, niti je jednostavno izračunati s koliko će proračunskog novca raspolagati pojedini općinski i gradski proračuni u sljedećih nekoliko godina. Predstavljajući zakon ministar financija je rekao da će rijetki biti u gubitku, ali tko su ti rijetki – njegovo ministarstvo još nije objavilo.

Sve općine i gradovi ubuduće će dobivati 60 posto udjela u porezu na dohodak, što znači da će nestati dodaci koje su imali kao potpomognuta područja, otoci ili brdsko-planinska područja. Kako bi se prevladao taj nagli gubitak prihoda u zakonu je propisano da će gradovi i općine u sljedećoj godini dobiti kao kompenzacijsku mjeru razliku između prihoda koje imaju po novome i onoga što su dobivali prošle godine. Već u 2019. godini ta će se kompenzacija prepoloviti i općine i gradovi ostat će samo na svojih 60 posto udjela u porezu na dohodak.

Neiskorišteni milijunikuna iz EU fondova

Kako se eksperimentiralo sa zakonskim rješenjima oko podjele poreza na dohodak najbolje govori činjenica da je Vlada Zorana Milanovića nakon negodovanja lokalnih vlasti odlučila 1,5 posto prihoda od poreza na dohodak preusmjeriti u poseban fond iz kojeg su se sufinancirali EU projekti na lokalnoj razini, a da se protekle dvije godine taj novac zapravo nije trošio.

U 2015. godini u Fond za sufinanciranje EU projekata prikupljeno je 147, 5 milijuna kuna, a od toga je u istoj godini potrošeno nešto manje od 600 tisuća kuna za financiranje lokalne samouprave, a ostatak od 146,9 milijuna kuna prenijet u 2016. godinu. U 2016. godini u Fond za sufinanciranje EU projekata prikupljeno je 153 milijuna kuna, od čega je potrošeno za financiranje jedinica lokalne samouprave 19, 4 milijuna kuna, podaci su koje smo dobili od Ministarstva regionalnog razvoja. Oni priznaju da krivnja nije na lokalnim vlastima, nego, prema njihovoj tvrdnji, na prošloj Vladi.

– Objektivan razlog za slabo korištenje je što tijekom 2014. i 2015. godine nije bilo više natječaja za EU fondove pa se jedinice lokalne samouprave nisu imale na što kandidirati, a samim tim nisu mogle aplicirati na sredstva Fonda za sufinanciranje EU projekata – poručuju iz Ministarstva.

Fond izravnanja

Uz to država će još uvijek 17 posto poreza na dohodak, što bi u 2018. godini bilo 1,95 milijardi kuna, dijeliti općinama i gradovima kroz fond izravnanja. Dakle općine i gradovi čiji prihodi budu ispod državnog prosjeka iz tog će fonda dobivati dodatni novac.

Odjednom se jednostavan model pomalo komplicira. I dok na kompenzacijske mjere mogu računati svi koji su dosad dobivali državnu pomoć, tko će upasti u fond izravnanja ili koliko će uopće općina i gradova konkurirati za raspodjelu tih gotovo dvije milijarde kuna, koje će uplatiti svi hrvatski obveznici poreza na dohodak, iz Ministarstva financija nam nisu odgovorili.

Možda je situaciju najlakše objasniti na primjeru jedne općine i grada u Primorsko-goranskoj županiji, gdje su na pomoć države mogla računati dva grada i devet općina jer su bili brdsko-planinska područja.

Tako su i grad Čabar i općina Matulji dosad mogli računati na 70,5 posto prihoda od poreza na dohodak ubranog na njihovom području, što znači da od sljedeće godine padaju na 60 posto. Prema prijedlogu novog zakona država će im u sljedećoj godini nadoknaditi tu razliku, ali u 2019. godini dobit će tek 50 posto te razlike. U 2020. godini ostaju na samo 60 posto.

Prihod od poreza na dohodak u općini Matulji je 27 milijuna kuna, a načelnik općine Mario Ćiković kaže da novi izračun znači i da će dobivati šest milijuna kuna manje. No, u sljedećoj godini država će im nadoknaditi tih šest milijuna kuna, u 2019. godini dobit će oko tri milijuna kuna, a u 2020. godini njihov bi prihod od poreza na dohodak, ako Matulji značajno ne povećaju broj zaposlenih ili svima ne narastu plaće, trebao pasti na 21 milijun kuna. Kako je općinski proračun oko 50 milijuna kuna znači izgubit će oko 12 posto proračuna. To bi bilo kao da država izgubi, primjerice 14 milijardi kuna, što je polovica godišnjeg troška mirovina.

Čekanje na zakone

Teško da će moći računati i na pomoć iz Fonda izravnanja. Tu će pomoć dobivati općine čiji su godišnji porezni prihodi manji od 1.925 kuna po stanovniku. Dakle, Matulji mogu računati jedino na pomoć koju bi im država kroz neke druge zakone dala kao brdsko-planinskom području, no zakon kojim će se urediti status tih područja tek je u pripremi, a radna skupina koja je formirana nije još ni počela s radom.

Slična je situacija i u gradu Čabru, koji će od od 3,5 milijuna kuna prihoda od poreza na dohodak izgubiti oko 400 milijuna kuna, a gradonačelnik Kristijan Rajšel također ne zna hoće li moći i dalje računati na neku pomoć kao brdsko-planinsko područje. Dosadašnji indeks razvijenosti je i Čabar i Matulje smještao izvan hrvatskog prosjeka, pa na pomoć kao nerazvijeni nisu mogli računati. Doduše, Ministarstvo regionalnog razvoja izradit će nove kriterije za kategorizaciju, ali nitko ne zna kako će oni izgledati.

Sada se s ta dva dodatna upitnika oko toga što će biti s brdsko-planinskim područjima i novom definicijom indeksa razvijenosti, jednostavan Vladin model ipak pomalo komplicira.

A, općinski načelnici i gradonačelnici moraju sastaviti proračune za sljedeću godinu i proračunske projekcije za 2019. i 2020. godinu.

– Nagodinu bi sve trebalo ostati isto, godinu i iza toga naši će porezni prihodi pasti, a u 2020. godini ćemo umjesto 3,5 milijuna kuna od poreza na dohodak imati 400 tisuća kuna manje. Možda se to iz perspektive državnog proračuna ne čini puno, ali nama na lokalnoj razini koji moramo financijski posložiti projekte i pomoći građanima za nekoliko godina, to nije malo novac – kaže gradonačelnik Čabra. On ističe da bi bilo dobro znati kako će izgledati zakon o brdsko-planinskim područjima i novi kriteriji za indeks razvijenosti, jer bi onda svi puno lakše mogli izraditi trogodišnje proračunske projekcije.

Zagreb izuzet

Nezadovoljan je i primorsko-goranski župan Zlatko Komadina, koji je još u javnoj raspravi zagovarao da se u podjeli poreza na dohodak županijama da 20, a ne 17 posto udjela, jer će razvijene županije poput Primorsko-goranske ili Istarske, pa i Zagrebačke stagnirati s obzirom da su dosad dobivale 16,5 posto poreza na dohodak, dok je većina županija, koje imaju potpomognuta područja dobivala 12 posto.

– Ja pozdravljam to da se želi pojednostaviti sustav, to je dobro, ali županijski će prihod porasti za pet milijuna kuna, a naše će općine i gradovi iz brdsko-planinskog područja izgubiti puno više i naravno da će doći tražiti sredstva u županiju. Uz to najrazvijenije županije imaju i najviše programa i projekta i njihovi bi proračuni trebali također rasti, ali to se neće dogoditi. Nisam protiv solidarnosti, ali njezin cilj ne bi smio biti da razvijeni stagniraju dok ih nerazvijeni ne dostignu, nego da svi idu naprijed – kaže Komadina. Zaključuje i kako su sve Vlade proteklih deset godina vodile takvu politiku kad su najrazvijenije županije u pitanju.

On ističe i da nova podjela ne dotiče jedino Zagreb, da je Zagreb izuzet iz nove podjele jer za njih sve ostaje isto, pa ispada da se novi zakon radio kako bi se preraspodijelila sredstva imeđu dvije-tri najrazvijenije županije i ostataka Hrvatske.

Zamjenik župana u Zagrebačkoj županiji Hrvoje Frankić iznio je jučer na sastanku kolegija Zajednice županija podatak da će u njegovoj županiji prihodi pasti od osam do deset milijuna kuna. Novinarima je rekao da će po prijedlogu Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne samouprave ta županija imati manje od osam do 10 milijuna kuna. Dodajući kako su i u toj Županiji svjesni potreba i u drugim krajevima Hrvatske, Frankić kaže da će se orijentirati na druge izvore prihoda, što će će im u slučaju EU fondova biti teže, jer je Zagrebačka županija u visokoj stopi razvijenosti, zbog čega će dobivati manje novca za svoje projekte.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka