Grad: Rijeka
Danas: 15° pretežno oblačno
Sutra: -3° 4° snijeg
25. studenoga 2017.
Razgovor s predsjednicom RH

ekskluzivno GRABAR-KITAROVIĆ Sve bi se promijenilo na bolje kada bi se maknuo fokus s ideologija koje nas dijele

Snimio Damir ŠKOMRLJ
Snimio Damir ŠKOMRLJ
Autor: ,
Objavljeno: 15. lipanj 2017. u 19:00 2017-06-15T19:00:33+02:00

Dijele nas umjesto da nas povezuju i pomognu u ostvarivanju najvažnijeg cilja – oporavka gospodarstva i stvaranja uvjeta za ostanak mladih, uvjeta za demografsku obnovu, za strana ulaganja. 

Kolinda Grabar Kitarović, prva predsjednica Hrvatske u kolovozu će, točno na blagdan Vele Gospe, obilježiti prvu polovicu predsjedničkog mandata koji je počeo svečanom inauguracijom 15. veljače 2015. godine. Zabavljeni dnevnom politikom koju nam diktiraju permanentne krize Vlade, izbori i saborske pretumbacije, zbivanja na Pantovčaku na neki su način ostala u njihovoj sjeni, pomalo udaljena od svjetala političkih reflektora. A kad bi nas kojim slučajem pozitivni procesi privlačili više od onih koji razaraju ne samo političko nego i društveno tkivo države, uvidjeli bismo da se na jednoj od najljepših zagrebačkih adresa, što Pantovčak nesumnjivo jeste, događaju itekako pozitivni pomaci.

Prva hrvatska predsjednica tako čini velike, značajne pomake u međunarodnoj afirmaciji zemlje na čijem se čelu nalazi, uspijeva i u značajnoj animaciji domaćih gospodarstvenika kao i u senzibiliziranju stranih investitora. Pantovčak pokazuje i zavidnu evoluciju političkih stavova, ili da pojednostavimo: predsjednica se ponaša baš onako kako to od nje i zahtijeva funkcija – predsjednički.

G156VK05

Netipični političar

Razgovor, na koji je vrlo rado pristala, vođen je na nekoliko razina i u nekoliko dana. Početak mu seže u njezin prošlotjedni posjet Rijeci, Martinovom Selu, Korzu, Trsatu. Svim onim dragim mjestima njezine mladosti. Mada, fotografiranje je bilo toliko sveobuhvatno, pa su riječi morale pričekati ponedjeljak kad smo u Predsjedničkim dvorima, u iscrpnom razgovoru dotakli značajan broj tema, u velikoj mjeri i onih koje imaju i sudbonosni značaj po opstojnost i budućnost Hrvatske.

Bilo vam je lijepo u Rijeci, na Grobniku?

– Želim prije svega iskoristiti ovu priliku čestitati svim Riječankama i Riječanima dan našeg Grada. Da, uvijek mi je lijepo u Rijeci i na Grobniku. Oduševila me primjerice šetnja stepenicama što pored Bonavije vode do Prve riječke hrvatske gimnazije koju sam i sama pohađala. Prolazila sam pored djevojaka koje marendaju sjedeći na stepenicama, pa su mi se vratile slike kad sam i ja to činila. Da, u Rijeci i na Grobniku je uvijek lijepo.

UP806X18

S obzirom na to da se bliži polovica mandata, sjećamo se posebnog priloga koji smo osmislili i uredili u čast vašeg inauguracije. Razgovarali smo s nizom ljudi ključnih za vaše odrastanje, i svi su bili puni hvale. Plemenita, razumna, odlična učenica koja je uvijek spremna pomoći. Vrlo slično nastupate i danas kada ističete kako smo Hrvatska – svi mi. Dakle ne mi ili oni, lijevi ili desni, već – svi mi. Koliko se ovaj vaš stav implementirao u realno stanje našeg društva? Ankete vaše popularnosti baš i ne govore u prilog prihvaćenosti takvog stava?

– Moji stavovi nisu isključivost, već sasvim suprotno – uključivost i zajedništvo. No kad imate svoj stav, neminovno imate i protivnika, ne možete se dopasti svima. Ankete dakako pratim, no ne pridajem im veći značaj, ne zamaraju me. Uostalom da sam se vodila anketama prije izbora, nikad ne bih na njih ni izašla. Cilj mi je s druge strane uvesti optimizam u ovaj narod, u ovu državu. Jer da bi se zadržalo mlade ljude u državi, ne trebaju im samo posao i stan, jer naš standard i nije tako loš. Oni svakako žele i bolju društvenu klimu, žele optimizam i vjeru u sigurno sutra. Pesimizam i stalne sumnje baš u sve – od samog smisla države Hrvatske, njezine opstojnosti i pozicije unutar EU-a – stvaraju nesigurnosti. Nisam tipični političar koji se ponaša tako da osluškuje ankete i čini samo ono što će mu popraviti rejting, ne ja činim ono za što držim da je dobro za ovu državu. Uostalom dugo sam promatrala Hrvatsku iz inozemstva pa mi je lakše spoznati neke stvari: ne želim biti političarka jer oni razmišljaju o izborima, želim definitivno biti državnica koja razmišlja o – budućim generacijama. Moj je glavni cilj zadržati mlade ljude ovdje i pružiti im perspektivu. Nemam puno izvršnih ingerencija, ali imam ih dovoljno kako bih razvoj usmjeravala u željenom cilju.

UP806X12

Nabujali pesimizam

Zbog čega se svi zajedno ponašamo tako da su nam ideologije u prvom planu, a rad za razvoj i opće dobro u drugom, znatno manje bitnom. Uvijek u stresu i klimi koja kazuje kako je kod nas život nemoguć. A kad smo već kod vašeg prošlotjednog posjeta Rijeci, dok ste vi boravi u Martinovom Selu, bili smo u Lukežima gdje se otvarao novi pogon tvornice koja cjelokupnu proizvodnju, iznimno visoke tehnologije, izvozi. Pogonu gdje je prosjek godina više od stotinu zaposlenika 28, a i primanja su pristojna. No, takvi su primjeri uvijek u sjeni poslovično pesimistične priče o našoj perspektivi?
– Sve bi se promijenilo na bolje kad bi se maknuo fokus s ideologija koje nas dijele i izazivaju mržnju, stvaraju pesimizam. Dijele nas umjesto da nas povezuju i pomognu u ostvarivanju najvažnijeg cilja – oporavka gospodarstva i stvaranja uvjeta za ostanak mladih, uvjeta za demografsku obnovu, za strana ulaganja. Svi se moramo fokusirati na takve teme, a ne na vječne rasprave o Drugom svjetskom ratu, na podjele između onih koji su za antifašizam i Domovinski rat. Što je uostalom potpuno pogrešna razdjelnica jer jedno ne isključuje drugo, štoviše upravo se ta dva pojma itekako povezuju. A za te su rasprave najviše krivi oni političari koji igraju na ideologiju – u nedostatku gospodarskih vizija i razvojnih tema, najlakše je ljude »zapaliti« na ideološkim oprekama.

Unatoč svemu ipak bilježimo blagi gospodarski rast, turizam donosi dobre rezultate?

UP806X11

– Zabluda je oslanjati se samo na turizam. Snagu gospodarstva stvaraju tvrtke izvoznog karaktera. Velika je pogreška tvrditi kako ne proizvodimo i ne izvozimo jer nemamo jeftinu radnu snagu. Moramo biti pri vrhu u osmišljavanju poslova s dodanom vrijednosti. Moram još samo dometnuti, vratiti se temi o općoj društvenoj klimi, koja nije dobra. Kad sam 2008. godine odlazila na veleposlaničku funkciju i kad sam se 2014. godine vratila, razlika je bila drastična: nabujali pesimizam, ideološki sukobi i permanentno vraćanje u prošlost. Dobro, bila je recesija, što utječe na pesimizam, no opet kažem za njega su krivi političari koji se bave ideologijama, a ne gospodarstvom. Kad možete čuti kancelarku Merkel kako priča o ideologijama, o Drugom svjetskom ratu, ma koliko i ona dolazila s istoka Njemačke. Ne, uvijek, kao i svi moderni političari – samo o gospodarstvu.

G156VK09

Kako onda gledate na premijera Plenkovića i njegovo povezivanje s HNS-om. Ideološki, to su dvije suprotne pozicije. Je li s ovom koalicijom premijer u cilju stabilnosti zemlje zapravo premostio ideološke razlike?

– Ono što uvijek pozdravljam je politička stabilnost, ona nam je neophodna, vidjeli smo što nam se događalo kroz ove dvije godine. Ne ulazim u ocjene unutar koalicije, no ono što želim je da se Vlada konačno usredotoči na život, na egzistencijalna pitanja. Da se konačno posveti krucijalnim temama hrvatske opstojnosti. Na prvom mjestu to je demografija, pitanje svih pitanja. Ostanak mladih, reforma obrazovanja, razvoj gospodarstva, privlačenje stranih investicija, iskorištavanje EU fondova i apsolutno – fiskalna i funkcionalna decentralizacija, jačanje svih dijelova Hrvatske. Dakako, ne smijemo zaboraviti ni na nacionalnu sigurnost jer to je pitanje danas od iznimne važnosti. Normalno je imati rasprave između pozicije i opozicije na civiliziranom nivou, ali vizija razvoja nam mora biti zajednička.

UP806X3

Složiti viziju razvoja

Imamo li mi uopće viziju razvoja? Kako se god mijenjanju politički predznaci vladajućih garnitura, tako se mijenjaju i razmišljanja o razvoju?
– Ostvarili smo neke od najvažnijih ciljeva hrvatske samostalnosti: ulazak u NATO i EU, no nakon toga kao da ne znamo kako i kamo dalje. Gdje se u svemu tome pozicionirati, gdje unutar EU-a stvarati koalicije istomišljenika, kako »progurati« svoje stavove. Gdje se uostalom vidimo za 5, 10 ili 50 godina. Kad složimo takvu viziju, onda možemo početi pokretati razvojne projekte koje će operacionalizirati svaka pojedina Vlada. Moramo se također osloboditi predrasuda o izvorima kapitala. Postoji samo jedna podjela – novac je ili čist ili prljav, sve je ostalo nebitno. Moramo također stvoriti efikasni birokratski aparat, baš kao i sigurnost ulagačima da se zakonodavstvo i porezni sustav neće mijenjati svaki čas. Njih to brine čak i više od korupcije. Dakle, mora se prihvatiti opća razvojna nit koju će provoditi sve vlade, neovisno o njihovom ideološkom sastavu, a ne da se s promjenom političkog predznaka Vlade, mijenja i većina zakona.

Vratimo se demografiji. Teško je vjerovati kako je možemo popraviti samo osobnim, nacionalnim zalaganjem, stvaranjem uvjeta da obitelji imaju više djece. Demografija je i mehaničko doseljavanje mladih obitelji koje će kod nas pronaći dobre uvjete za život i rad. Kako dakle našeg iseljeništva, tako i nekih drugih naroda, stranaca koji će u Hrvatskoj prepoznati prosperitetnu zemlju.

UP806X6

– Demografija je svakako jako složeno pitanje. Pa pogledajte samo naše tržište rada: velik broj nezaposlenih, a neka zanimanja, primjerice u brodogradnji ili turizmu, su jako tražena, a te gospodarske grane nikako do kadrova, nikako do varilaca ili kuhara. Mnogi su govorili kako našoj brodogradnji nama spasa jer je cijena našeg rada previsoka. Možda, ali kad se krene osmišljavati, konstruirati i graditi sofisticiranije brodove, naše su prednosti evidentne. Da, istina je – nedostaje nam nekih profila radne snage. Svakako temeljni je cilj zadržati naše mlade ljude, vratiti iseljeništvo, ali ne treba se bojati ni privlačenja drugih i drugačijih, ljudi koji su spremni uklopiti se u naše društvene vrijednosti te ih razvijati. Uostalom SAD je prosperitetna zemlja jer imaju prirodni prirast, ali i imigraciju. Nije baš lako imati veći broj djece jer je današnji način života tome suprotstavljen, a ni naš sustav organizacije predškolskog sustava im ne pogoduje, nije stoga dakle samo to demografija.

S obzirom na to da razgovor polako moramo privoditi kraju – s čime ste u svom dosadašnjem mandatu zadovoljni, s čime ne?

– Vrijeme predizbornih kampanja je za mene bilo neplodno, pa i frustrirajuće jer se svaku moju izjavu povezivalo s predizbornim aktivnostima. Svi su očekivali da se držim po strani. Nisam zadovoljna s tim praznim hodom. Izrazito sam nezadovoljna i s time kako me državna administracija prati, posebno što nakon mojih gospodarskih međunarodnih inicijativa i političkih dogovora izostaju koraci realizacije. Voljela bih da hrvatska vanjska politika bude još samosvjesnija, još prodornija, da se oslobodimo kompleksa male države i da otvorimo državu prema investicijama. Čini mi se da je pesimizam ipak u uzmaku, mada društvena klima još uvijek nije onoliko povoljna koliko bih voljela. I da, svakako, voljela bih kad bi došlo do snažnijeg uzmaka ideologizacije naših svakodnevnih razmišljanja, naših života.

N86VK12

Drugi mandat?

– Ono s čime sam primjerice posebno zadovoljna je naše izmještanje, privremeno seljenje predsjedničkog ureda u druge krajeve Hrvatske. Kad god to učinimo, to je silno korisno iskustvo jer upoznajete ljude i konkretne njihove probleme na terenu. Mislim stoga da bi se tako češće morali ponašati i ljudi iz Vlade. Nakon izmještanja mi napravimo popis problema, baš kao i popis rješenja kako ga vide ljudi u pojedinim krajevima ili županijama. Nakon toga, sve šaljemo Vladi, a moram istaknuti kako su do sada reagirali i ministarstvo pomorstva te ministarstvo poljoprivrede. Reagirali su vrlo konkretno i riješili neke probleme, primjerice u Dalmaciji i Gorskom kotaru. Neka su se ministartsva uklopila i u Inicijativu »Tri mora« te su počeli u tom sustavu projicirati prometnu i energetsku sliku Hrvatske. Povezivanje Vukovara prema moru i prema sjeveru, prema Poljskoj. Da, jako sam zadovoljna reakcijama ljudi na izmještanje ureda.

Razmišljate li i o drugom mandatu. Mislite li se opet kandidirati?

– O tome ću se očitovati kad za to dođe vrijeme. Usredotočena sam samo na ono što je bitno, na ono što sam obećala i maksimalno sam koncentrirana na trendove koje smo u nekoliko navrata spominjali, na trendove koji bi morali od Hrvatske napraviti jedno modernije i prosperitetnije društvo.

G156VK13

Nekadašnji premijer Zoran Milanović sve nedvosmislenije najavljuje povratak u politiku, točnije u utrku za mjesto predsjednika države. Kako doživljavate njegovu potencijalnu konkurenciju?

– Kako sam vam i kazala, u ovom trenutku još ne razmišljam o drugom mandatu jer sam posvećena brojnim i važnim državničkim aktivnostima. Znate moj stav kako osobe koje nisu u politici ne komentiram, ali mogu vam načelno reći kako bi me ta odluka malo začudila s obzirom na to da je bio jedan od najglasnijih zagovornika izbora predsjednika u Saboru.

Novi list u tiskanom izdanju u petak donosi drugi dio razgovora s predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović: Hrvatska će biti onoliko velika kolike joj budu ambicije

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka