GONG za preferencijalni glas i na parlamentarnim izborima

Takvim izborom postigla bi se ravnoteža između volje stranke izražene u poretku kandidata i volje birača. U GONG-u se zalažu i za promjene izbornih jedinica kako bi se ujednačila vrijednost glasa birača

ZAGREB » GONG traži sustavnu i cjelovitu reformu izbornog zakonodavstva te usklađivanje i objedinjavanje svih izbornih propisa u jedan zakonik. U tu je svrhu izradio dokument »Novo izborno zakonodavstvo« (NIZ) u kojem na pedesetak stranica analizira sadašnje stanje i daje preporuke kako urediti izborno zakonodavstvo. U izradi NIZ-a sudjelovali su, osim zaposlenika te nevladine organizacije, i pravni i politološki stručnjaci. Izvršni direktor GONG-a Dragan Zelić izjavio je da će do kraja lipnja NIZ predstaviti predsjedniku Sabora, Odboru za Ustav, Poslovnik i politički sustav, klubovima zastupnika, ministru uprave, a početkom srpnja organizirati javni skup na tu temu. Cilj im je da se »napokon cjelovito uredi izborno zakonodavstvo«, kazao je Zelić.   

Tri varijante

Glavna zamjerka sadašnjem sustavu, barem kada je riječ o parlamentarnim izborima, je nedostatno ostvarivanje pravednog predstavljanja svih dijelova biračkog tijela. Sadašnji model rezultira nerazmjerom rezultata, odnosno nerazumjerom između broja dobivenih glasova i osvojenih mandata. Navode da je na parlamentarnim izborima 2011. Kukuriku koalicija osvojila 40,72 posto glasova i 57 posto mandata, HDZ 23,93 posto glasova i 33 posto mandata, a u Njemačkoj se taj nesrazmjer kreće između četiri i sedam posto.

Jedno od prioritetnih pitanja je i uređenje referenduma. O tome se dosta razgovaralo prilikom pokušaja ustavne promjene koncem prošle godine, ali je pravno uređenje referenduma ostalo nepromijenjeno. Predlaže se ograničenje pitanja o kojima je moguće odlučivati na referendumima, smanjenje broja potrebnih potpisa na pet posto birča, produženje roka prikupljanja na 30 dana, uređenje kvoruma za donošenje referendumske odluke.

   GONG se zalaže za uvođenje preferencijalnog glasa, odnosno zatvorenih neblokiranih lista, na svim razinama izbora, a ne samo na izborima za Europski parlament. Time se ne bi promijenio, nego nadogradio postojeći izborni model. Predložene su tri varijante preferencijalnog glasa. Prva je ona kakva postoji na izborima za Europski parlament prema kojoj birač ima mogućnost davanja jednog preferiranog glasa, ali se zalažu za smanjenje praga s 10 posto, na sedam ili pet posto.

   Druga varijanta predviđa davanje više preferiranih glasova biraču (četiri do šest) koje bi birač davao kandidatima unutar liste za koju se odlučio. U tom bi slučaju prva osoba na listi imala prednost pred svim ostalima na listama i to neovisno o danim joj preferiranim listama. Treća je opcija nasloženija, uključuje ponderiranje glasova (pri čemu bi birač imao više preferiranih glasova), zahvaljujući čemu bi nižerangirani kandidati teže preskakali višerangirani.    Takvim izborom postigla bi se ravnoteža između volje stranke izražene u poretku kandidata i volje birača. U GONG-u se zalažu i za promjene izbornih jedinica kako bi se ujednačila vrijednost glasa birača.

Šest izbornih jedinica

U sadašnjih deset izbornih jedinica narušeno je pravilo da između najveće i najmanje izborne jedinice po broju birača razlika ne bi smjela biti veća od +/– pet posto, na što je 2010. upozorio i Ustavni sud.    GONG predlaže podjelu na šest izbornih jedinica, pri čemu se ne bi birao isti broj zastupnika u svakoj jedinici, ali bi bila ujednačena vrijednost glasa u odnosu na broj mandata. Predlaže i prikupljanje potpsa kao uvjet za kandidiranje za sve izborne liste, strančake, koalicijske i grupe birača. Smatraju da bi time bilo manje kandidiranih lista, a posljedica bi bio i manjih broj propalih glasova.

   Bez obzira na brojne manjkavosti, u GONG-u smatraju da ograničavanje mandata predstavnika nacionalnih manjina i dijaspore nije poželjna opcija. Ipak su upozorili na pojedine nelogičnosti. Bošnjaci kao druga najbrojnija nacionalna manjina u Hrvatskoj nemaju vlastitog zastupnika, već zastupnika grupe nacionalnih manjina, a Talijani i Mađari kojih je znatno manje nego Bošnjaka biraju vlastitog zastupnika.