Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 8° 3n
Sutra: 8° 8° 3n
9. prosinca 2018.
Politički burna 2017.

GODINA U HRVATSKOJ KROZ ŠEST SLIKA Ono što smo gledali, teško se može tako skoro ponoviti

Foto Davor Kovačević
Foto Davor Kovačević
Autor:
Objavljeno: 31. prosinac 2017. u 8:20 2017-12-31T08:20:56+01:00

Dvije takve godine u kojima se izdogađaju dva raskida koalicije, slom najvećeg gospodarskog sustava, pad Vlade, izvanredni izbori, 43 dana praktičnog bezvlašća, presuda i samoubojstvo čije će posljedice odzvanjati u povijesti – sasvim sigurno se ne mogu tako skoro ponoviti

Kao savršeno sigurna oklada – tako je izgledala krajem 2016. godine teza da se takva, politički burna i luda godina više nikad neće ponoviti. Doista, ta godina u koju nas je uvela Vlada koju je vodio čovjek koji ne zna hrvatski jezik i nije bio na izborima, koja je jurila kroz prve prave izvanredne parlamentarne izbore i naprasna zaključenja političkih sudbina dva tada najmoćnija igrača (Zorana Milanovića i Tomislava Karamarka) djelovala je neponovljivo.

Toliko adrenalina, obrata, političkih lomova i uspona u samo 12 mjeseci bilo je dovoljno za (barem) pet-šest redovnih godina.

Dvijetisuće i sedamnaesta ne može, ma nema šanse, doći ni blizu – s tom mišlju su oni politički inficiraniji mogli otići na miran počinak 1. siječnja 2017. godine. Dan poslije, Moody's je smanjio kreditni rejting Agrokoru.

Marić: Kompanija je i dalje u dobrom stanju

Rejting je snižen zbog kombinacije slabijeg lanjskog rezultata i visoke razine zaduženosti Grupe«, kazivali su tad iz američke rejting agencije, koja je Agrokoru ipak zadržala stabilne izglede.

Kasnije je Grupi rejting rušila još nekoliko puta.

2420372

Sve skupa ispočetka nije previše uzbuđivalo vlastodršce u Hrvatskoj. Ministar financija, koji je na to mjesto došao s direktorske funkcije baš u Agrokoru, dao je 26. siječnja izjavu koja bi ga u uređenijoj državi sasvim sigurno stajala fotelje. Komentirajući mogućnost bankrota Agrokora, Marić je rekao sljedeće: »Sigurno ne bih tako daleko išao. Upoznat sam jer sam tamo i radio, a kao ministar financija brinem i pratim kao i za sve kompanije. Mislim da su iz Agrokora u priopćenju naznačili da nema rizika što se tiče obveza u dogledno vrijeme, ali sigurno da je činjenica o smanjivanju kreditnog rejtinga imala neke reperkusije. Kompanija je i dalje u dobrom stanju i do tako nečega neće doći«.

Uslijedio je, međutim, ubrzani film raspada te i takve kompanije.

Vlada nije ispunila traženje Ivice Todorića da ubaci još koju milijardu kuna u kompaniju za poboljšanje likvidnosti, rejting je klizio prema dolje i dugovi su postali nesavladivi teret. Todorić se maknuo sa strane, u Agrokor je došao Antonio Alvarez Treći sa svojim timom koji je trebao spasiti što se može. Potrajao je šest dana (od čega dva neradna), već 10. travnja je po slovu posebnog i hitno donesenog zakona privremenu upravu preuzeo Ante Ramljak. Odjeci zbivanja oko Agrokora su raskolili vladajuću koaliciju, odnose Hrvatske s Rusijom, stotine milijuna kuna je već otišlo u dim, a konačan ishod nagodbe vjerovnika i zbrajanje financijskih šteta po cijelo gospodarstvo zabavljat će nas vjerojatno najveći dio i 2018. godine.

Todorić je u Londonu, gdje se sklonio od istrage DORH-a koji ga sumnjiči za isisavanja milijardi iz Agrokora. Putem svog bloga vodi rat s Vladom. Imovina svih 15 osumnjičenih u tom slučaju je nedavno blokirana, uključujući i onu Mislava Galića, čovjeka kojega je Ramljak ostavio na čelu Jamnice. Ne zna se tko je pisao lex Agrokor. Ramljaka se po ugovoru o roll-up kreditu ne može smijeniti s mjesta izvanrednog povjerenika. Očekuje se da u 2018. godini bez posla u sustavu Agrokora ostane nekoliko tisuća ljudi. Predstavnica dobavljača pred novinarima je pokidala nacrt strukture nagodbe u Agrokoru nezadovoljna gubicima koje će imati oni i hrvatsko gospodarstvo u cjelini.

Zdravko Marić je i dalje ministar financija.

Saucha: Nisam trgovao, glasao sam po savjesti

Početkom veljače otkrilo se da su u Vladi koju je vodio SDP potpisivani fikitvni putni nalozi i da je na taj način u 2015. godini »nestalo« preko pola milijuna kuna. Potpisani i prvoosumnjičeni bio je Tomislav Saucha, Milanovićev predstojnik Ureda premijera. Saucha je 10. veljače završio u Remetincu, a u javnosti su zavladale analize o tome kako će se sigurno »slomiti« i, moguće, za sve optužiti Milanovića.

2475846

Međutim, Saucha je nastavio tvrditi da je nevin i da su njegovi potpisi krivotvoreni. Nakon tjedan dana pušten je iz pritvora, a ubrzo je došao do nevjerojatnog saznanja – krivotvoreni putni nalozi nastavili su se »štancati« u Vladi i u 2016. i 2017. godini – kad njega tamo više nije bilo. Istog dana kad je Saucha obznanio svoje otkriće na izvanrednoj tiskovnoj konferenciji u zgradi Vlade zajedno su nastupili premijer Andrej Plenković i glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan – na istu temu, novi fiktivni putni nalozi. Saucha je, međutim, ostao u statusu osumnjičenika, samo mu se sad pridružila i tajnica Sandra Zeljko koju USKOK tereti da je nakon Sauchinog odlaska iz Vlade nastavila »operirati« po istoj špranci na čemu je zaradila oko 350.000 kuna.

No, Saucha se vraća na svoje radno mjesto, Hrvatski sabor. I tamo u najdramatičnijem glasanju u povijesti hrvatske demokracije odigrava glavnu ulogu. Iako je, naime, bio Milanovićeva desna ruka, iako je izabran na listi SDP-a, iako je potpisao zahtjev za smjenu ministra financija Zdravka Marića, dao je svoj glas – protiv njegovog opoziva. Marić je »preživio«, a Plenković je tih neriješenih 75:75 u sabornici slavio kao veliku vlastitu pobjedu.

Uskoro se i pokazalo zašto.

Saucha je, pak, postao važan kotačić nove vladajuće većine, a nakon »spašavanja« Marića i Plenkovića uporno je tvrdio kako nije trgovao, već je glasao po savjesti. Krajem godine, USKOK je podignuo optužnicu protiv Tomislava Sauche i Sandre Zeljko.

Plenković: Suradnji s Mostom dajem četvorku, da se može i poboljšati

Fige su bile u džepu od samog početka. Dolazeći na pregovore s Mostom o formiranju Vlade krajem 2016. godine Plenković je tvrdio kako i bez njih ima većinu, ali je, eto, želi stabilizirati. Radilo se ne samo o pritisku na zaključenje pregovora, nego i o poruci za budućnost.

Most se, međutim, ni ovaj put nije dao uvući u ulogu mlađeg partnera koji klima glavom i plješće svakom potezu HDZ-a. Blokirali su još u 2016-oj poreznu reformu dok nije izmijenjena, a već 10. siječnja su se usprotivili privatizaciji HEP-a kako bi se u državno vlasništvo vratila Ina. Inzistirali su od samog početka na transparentnosti svega oko Agrokora, a posebno na progonu eventualnog kriminala.

z0712j09

Kad su, također zbog Agrokora, njihovi ministri odbili dati potporu ministru financija Mariću, na sjednici Vlade održanoj 27. travnja u prijenosu uživo Plenković je raskinuo koaliciju sa strankom Bože Petrova. »Molim tajnicu da pripremi odluku o razrješenju Mostovih ministara«, rečenica je kojom je sve završilo.

A još samo koji mjesec prije su koalicijskim partnerima, kad se govorilo o suradnji, iz ustiju ispadali – bomboni; te jamstva; programi, te reforme, te međusobno povjerenje... Točno tri mjeseca prije naloga tajnici Plenković je na pitanje novinara da ocijeni suradnju s Mostom kazao kako ne pravi razliku među svojim ministrima po stranačkoj pripadnosti.

»Pa evo, da ne budem preoptimističan – neka to bude četiri, da se može i poboljšati«, kazao je Plenković.

»Poboljšalo« se tako da je puna 43 dana Hrvatska bila bez Vlade koju podržava parlamentarna većina.

Vrdoljak: Prestanite nas politički silovati, HNS ne sudjeluje u preslagivanju

»Vođu oporbe« kako su mu počeli tepati neki mediji u prvoj polovici ove godine, Ivana Vrdoljaka su gadno nervirala pitanja o tome hoće li, nakon što je Most otpao, njegov HNS ipak u koaliciju s HDZ-om. »Molim sve građane Hrvatske, kao i novinare i urednike, da prestanu politički silovati HNS. Kada netko deset puta kaže ‘ne’, a nakon toga se zaključi da je odgovor ‘da’, onda je to klasično političko silovanje. Nemojte nam to raditi. (...) Ponovit ću: nema koalicije HNS-a, Mosta i HDZ-a niti ćemo ikada preslagivati. To smo govorili i kada je na vlasti bio Karamarko, a govorimo i sada. HNS ne sudjeluje u preslagivanju. Nema podrške« – to je bio Vrdoljakov odgovor na pitanje o tome da neke njegove izjave dio javnosti doživljava kao najavu buduće podrške HDZ-u. Interview je objavljen u »Novostima«, 6. svibnja.

2454604

I doista, Vrdoljak je uporno ponavljao »ne« na sve slične upite. Prvog svibnja je čak za informaciju o tome da se dogovara suradnja HNS-a i HDZ-a optužio – Željku Markić i pozvao svih da se prestanu koristiti lažim i objedama.

Oni koji su i dalje gurali »teoriju zavjere« o tome da su Vrdoljak i Plenković sve dogovorili, ukazivali su da bi problem mogao nastati pobijedi li HNS-ova Anka Mrak Taritaš Milana Bandića u Zagrebu. »Danas sigurniji nego ikad, na reformi obrazovanja se lomi budućnost RH. Bit će je, makar mi to bilo zadnje što ću učiniti u politici«, tvitnuo je Vrdoljak pred zoru posljednjeg dana izborne kampanje na lokalnim izborima i pokrenuo lavinu napisa o tome da su HNS i HDZ sve već dogovorili.

Mrak Taritaš je izgubila.

Devetog lipnja je u Saboru izglasana nova Vlada u kojoj je dva ministarska mjesta dobio HNS. Stranka se raspala, nastao je Glas, a Vrdoljak je dao ostavku na sve političke funkcije.

Šest mjeseci poslije, Vrdoljak izabran za novog predsjednika HNS-a.

»Najlakše je nekog blatiti i vrijeđati, najteže je surađivati s političkim neistomišljenicima da bi moja Hrvatska od toga imala koristi«, poručuje ovih dana Vrdoljak.

Kerum: Samo jednu san falija

HDZ je, glede&unatoč svemu što se događalo u dvije koalicije s Mostom, te činjenice da su lokalni izbori održani usred mahnite političke nestabilnosti, kad se nije znalo koja je saborska većina i hoće li se uskoro opet na parlamentarne izbore, pobjednik ovogodišnjih lokalnih izbora. Premijer Plenković je sa zadovoljstvom pobrojao kako imaju vlast u 12 (od 20) županija, kako su osvojili 62 (od 127) gradova i 204 (od 428 općina). Uzeli su i jedan od četiri velika grada, Andro Krstulović Opara je donio tijesnu, ali i najslađu pobjedu svojoj stranci u Splitu.

Foto PIXSELL

Kampanja koju su obilježile i brojne osobne uvrede, pogotovo one izrečene od strane Željka Keruma, a i komplicirani sustav glasanja s nekoliko glasačkih kutija, bila je možda previše za nekadašnjeg gradonačelnika Splita, koji je jedan od svojih listića u prvom krugu – ubacio u krivu kutiju. »Samo jednu san falija«, kazao je lakonski svojoj supruzi, slegnuvši ramena i odjezdivši u poraz. Relativni, doduše, jer nakon svega njegova i Oparina stranka jako dobro surađuju i tvore vladajuću većinu.

Ostali veliki gradovi su, ipak, ostali nedostižni HDZ-u, makar se u jednom trenutku činilo da je, na ovaj ili onaj način, došao kraj sviranju »Bandiere rose« u stožeru Vojka Obersnela. U Zagrebu je, pogotovo, HDZ doživio užasan poraz, osvojivši tek četvrto mjesto. Dodatna pozlata s pobjede HDZ-a na lokalnim othrne se i detaljnijim uvidom u strukturu rezultata. Kad se gledaju glasovi za županijske skupštine, što je najbliža moguća aproksimacija ukupnog nacionalnog prosjeka, HDZ je osvojio nešto iznad 31 posto glasova. Prije četiri godine Karamarko je dogurao do 29,5, ali prije osam, HDZ je imao 34,6 posto glasova. Dakle, rezultat Plenkovića je »tu negdje«. No, SDP je zato prošao mnogo lošije nego prethodnih godina i tu se skriva razlika u konačnom ishodu.

Lokalni izbori su protumačeni i kao veliki poraz Mosta, prvenstveno zbog tijesnog poraza od HDZ-a u Metkoviću. No, Most se na izborima ovog proljeća potvrdio kao nacionalna snaga, dok je 2013. bio ograničen na enklave Metković i Omiš, sad ga ima – posvuda. Osvojili su sedamdesetak mjesta u županijskim skupštinama po cijeloj zemlji i tako itekako nadoknadili gubitak grada iz kojeg su nastali.

Krajem godine, GONG je objavio svoj izvještaj o lokalnim izborima u Hrvatskoj u kojem su iznijeli zanimljiv podatak baš o Metkoviću. U tom gradu je od parlamentarnih do lokalnih izbora, dakle u razmaku od pola godine, broj birača narastao za 248.

HDZ-ov kandidat za gradonačelnika Dalibor Milan je u drugom krugu pobijedio Mostovu Katarinu Ujdur za 130 glasova.

Praljak: Slobodan Praljak nije ratni zločinac

Reuters

Kraj godine je bez ikakve dvojbe obilježila pravomoćna presuda šestorici Hrvata iz BiH. Svima su 29. studenog potvrđene presude za ratne zločine, a ustanovljeno je i da je tadašnji politički vrh Hrvatske sudjelovao u ujedinjenom zločinačkom pothvatu. Slobodan Praljak je ustao i nakon što mu je pročitana presuda izdeklamirao: »Slobodan Praljak nije ratni zločinac. S prijezirom odbacujem vašu presudu!«. I popio cijankalij u jednoj od najdramatičnijih scena prenošenih uživo.

Presuda i smrt Praljka lansirali su Hrvatsku ravno u devedesete. Premijer i predsjednica su u prvim reakcijama odbacivali hašku presudu, a slično su govorili i neki dužnosnici SDP-a. U danima koji su slijedili, a nakon javnih packi zapadne diplomacije, ocjene su donekle ublažene, no otrov je nastavio kolati društvom. Novinarima i političarima koji su se usudili preispitivati stav o neprihvatljivosti presude počele su stizati eksplicitne prijetnje smrću, a svijeće i minuta šutnje za Praljka postale su mjerom političko-domoljubne diferencijacije.

Na komemoraciji za Praljka u dvorani Vatroslav Lisinski koju je organizirao Hrvatski generalski zbor, ipak, nije bilo ni Plenkovića, ni Grabar-Kitarović. Imali ljudi drugog posla taj dan.

Što je iskoristio zamjenik predsjednika HDZ-a Milijan Brkić za najslikovitiju ocjenu odnosa u vladajućoj stranci koju smo uspjeli čuti u 2017. godini: »Svatko tko osjeća Hrvatsku, Domovinski rat i hrvatske branitelje danas je tu. Oni koji nisu imaju svoje razloge za to i to morate njih pitati«.

Na kraju svega, nije teško zaključiti da je nakon lude 2016. Hrvatsku poharala politički burna 2017. godina. Dvije takve godine u kojima se izdogađaju dva raskida koalicije, slom najvećeg gospodarskog sustava, pad Vlade, izvanredni izbori, 43 dana praktičnog bezvlašća, presuda i samoubojstvo čije će posljedice odzvanjati u povijesti – sasvim sigurno se ne mogu tako skoro ponoviti.

Uostalom, za 2018. godinu nisu predviđeni nikakvi izbori.

Možemo, dakle, biti mirni i spokojni.

Skoro kao 1. siječnja 2017. godine.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka