Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
13. prosinca 2019.
Čovjek koji živi turizam

GARI CAPPELLI 'Za pet godina preobrazit ćemo Gorski kotar, a Goran Štrok u Liku ulaže 12 milijuna eura'

Nama se dobre sezone ne događaju slučajno - Gari Cappelli / Snimio Ivica TOMIĆ
Nama se dobre sezone ne događaju slučajno - Gari Cappelli / Snimio Ivica TOMIĆ
Autor:
Objavljeno: 1. svibanj 2018. u 23:25 2018-05-01T23:25:00+02:00

Strateški plan razvoja turizma u Gorskom kotaru predstavit ćemo nekoliko dana prije Božića, a tada će mnogo toga postati jasnije, siguran sam da će nakon toga većina dijeliti moj sadašnji optimizam, ističe ministar turizma

Slažem se u vezi s trenutnim stanjem, ali predlažem vam da se nađemo za pet godina. Vjerujte mi, Gorski kotar će već za to vrijeme u cijelosti biti preobražen, nudit će turistima velik broj sadržaja i u turističkom, ne samo prirodnom, smislu on će naprosto – procvasti. Postat će prava turistička destinacija. Riječi su to Garija Cappellija, ministra turizma, izrečene u opširnom razgovoru koji smo vodili u samo praskozorje početka nove turističke sezone.

– Oprostite, moram vas ispraviti. Pojam »turistička sezona« morao bi otići u prošlost. Kao cilj smo postavili stvarati »turističku godinu« čije se »srce« nalazi u razdoblju od 1. travnja do 1. listopada. Dakle i nekadašnja se »sezona« značajno širi, dodatno nam je pojasnio ministar Cappelli, da bi se opet vratio – Gorskom kotaru.

– Strateški plan razvoja turizma u Gorskom kotaru predstavit ćemo nekoliko dana prije Božića, a tada će mnogo toga postati jasnije, siguran sam da će nakon toga većina dijeliti moj sadašnji optimizam.

Razgovor s Garijem Cappellijem dogovorili smo u Opatiji. Hotel Ambasador, osunčana terasa. Iako smo se nalazili u travnju, plaža puna, Skandinavci u moru. Ministar ih pozdravlja na samoj plaži i ostavlja dojam političara kakvi postoje upravo na sjeveru kontinenta, onih »švedskog« tipa, koji su maksimalno posvećeni poslu koji obavljaju, srdačni, jednostavni i dostupni.

NB2604TI6

– Kakav mogu biti kad sam doslovno rastao i razvijao se u turizmu? Radio sam baš sve – bio sam nosač kofera, recepcionar, vodič, djelatnik turističke agencije, čitav život živim turizam i mogu reći da sam kroz godine naučio slušati turiste i prepoznavati njihove potrebe. K tome, dobro govorim talijanski, engleski, njemački i slovenski jezik, tako da i s komunikacijom nemam baš nikakvih problema – naglašava Cappelli.

Posvećujemo se razgovoru, no budući da se nalazimo na terasi jednog od kvalitetnijih opatijskih hotela, prilazi nam konobarica. Vrlo mlada. Uz narudžbu vode, Cappelli s njom zapodijeva razgovor. Domaća djevojka, iz Bregi, školovana u Opatiji, zadovoljna poslom, primanjima i ugovorom.

Uvoz radnika

– Radna snaga trenutno je najspominjaniji pojam povezan s turizmom. Nema je dovoljno, otvaraju se kvote za njezin uvoz i iz država koje se ne nalaze u EU-u. Da, dobili smo uvoznu kvotu za 4600 radnika. Trenutno je postignut dogovor s njih 1200, a najviše se dolazaka očekuje iz Bosne i Hercegovine. No, ono što ste mogli čuti i od ove djevojke je točno. Činimo silne napore da što je više moguće hotela ostane otvoreno što duže, najmanje devet mjeseci, te da se radnicima nude ugovori za to razdoblje. K tome, s nizom poreznih rasterećenja utjecat ćemo na povećanje plaća. Primjerice, pozitivna mjera naše Vlade za ukidanje poreza na smještaj radnika donijet će tom sektoru uštedu od 300 milijuna kuna. Do 2020. godine prosječna plaća zaposlenika u turizmu povećat će se na šest tisuća kuna, što će dobrim dijelom radnu snagu u turizmu zadržavati u Hrvatskoj. Značajno bi se trebala smanjiti fluktuacija radne snage, tako da će ona biti znatno stabilnija te smanjiti današnje nedostatke koji se pojavljuju u srcu sezone.

Uskrs tradicionalno znači i početak turističke predsezone. No, kako je ove godine on bio vrlo rano, puna je predsezona počela prazničnih dana vezanih uz blagdan 1. svibnja. Kakve su dakle konačne prognoze, ulazimo li u još jednu rekordnu sezonu? Brojke iz prvog kvartala su fantastične. Porast dolazaka i noćenja je dvadeset posto? Kako ga tumačite?

– Da, ulazimo u novu rekordnu godinu, porast je velik, taj će se trend zadržati. Ali, morate znati još nešto: jako velik trend porasta broja gostiju pokazuju Turska i Grčka, kao i zemlje s afričkog dijela Mediterana. Znate što to znači? Pa to da se nama dobre sezone ne događaju slučajno, da nismo mi dobri jer je drugima smrknulo, nego zbog toga što smo naprosto – dobri! Zato što prepoznajemo potrebe turista, što smo zanimljivi i izvan ljeta, što nismo samo »sunce i more«. Prepoznali smo i u našu ponudu uvrstili moderne trendove, outdoor, cikloturizam, glamping koji je nešto poput glamuroznog kampiranja i još mnogo toga. Uostalom, da se brzo i dobro razvijamo pokazuje i komparacija dvaju istraživanja stavova turista o Hrvatskoj. Moćno Tomasovo istraživanje je 2014. godine u sveobuhvatnoj anketi donijelo odgovore koji su pokazivali kako nas 75 posto turista doživljava kao »sunce i more«. Danas, nepune četiri godine kasnije, taj je postotak smanjen na 55 posto. Sve što činimo taj će postotak za dvije godine još značajnije smanjiti. Zemlja smo pedantno isplaniranog i očigledno trendovima prilagođenog turizma.

NB2604TI1

Veća kvaliteta

Ali se i dalje nekako previše povodimo za brojem dolazaka i noćenja. Razvijene turističke države sve to mjere u – zaradi.

– Činimo to i mi. S današnjih 11 milijardi eura, 2020. godine planiramo stići do 14 milijardi eura zarade. Popravlja se i priča, koja je podloga vašem pitanju, kako se kod nas »malo troši«. Lani je prosjek bio 80 eura na dan po turistu, a već danas u boljim hotelima prosjek je podignut na 125 eura. Jasno, potrebne su nam investicije u hotele s četiri ili pet zvjezdica kako bi se opća zarada, kao i potrošnja po turistu povećali, treba nam promjena postotnog odnosa pojedinih vrsta smještaja kako bi i zarada nastavila rasti.

Je li tome razlog i dalje izraženi manjak hotela više i visoke kategorije? Koliko nam je naprosto manjkav hotelski smještaj?

– Najrazvijenije turističke države poput Italije ili Španjolske u hotelima imaju ležajeva, postotno gledano, kao mi u privatnom smještaju. Kod nas je 55 posto kapaciteta u privatnim apartmanima i sobama, u navedene dvije države taj postotak vrijedi za hotele. Kod nas su jako rašireni i kampovi, a hoteli visoke klase su rijetkost. Uostalom, kod nas je udio hotelskog smještaja samo 15 posto. Pa i u najrazvijenijim sredinama hoteli s pet zvjezdica prava su rijetkost.

NB2604TI3

Kakav je plan?

– Plan je da se za nekoliko godina izgradi ili adaptira velik broj ležajeva u hotelima s četiri ili pet zvjezdica. I Ambasador, gdje se sada nalazimo, ide u cjelovitu rekonstrukciju kako bi dodatno povisio kvalitetu svoje ponude i došao na pet zvjezdica. Sad, hoćemo li to uspjeti postići u dvije ili nešto više godina, drugo je pitanje na čiji odgovor utječe jako velik broj čimbenika. Neće se naprosto dogoditi bez javno-privatne inicijative ili partnerstva  koje je i inače u turizmu jako važno. Investicije u hotele od 2016. godine povećane su za 40 posto, a  slijedi nam oko milijardu eura investicija u hotele.

Je li nam to onda i najvažniji trend?

– Najvažniji je trend povećanje prihoda putem povećanja potrošnje, do čega se stiže povećanjem standarda i kvalitete cjelokupne turističke ponude koja se pak permanentno inovira i prati trendove.

A to je i sve veća okrenutost avioturistima?

– Broj turista koji u Hrvatsku pristižu zrakoplovima u stalnom je rastu. Ove godine očekujemo 15-postotni rast, u čemu posebno participiraju »low cost« kompanije. K tome, avioturisti su jako zainteresirani za Hrvatsku i u mjesecima koji nisu ljetni. Ulažemo velike napore u postizanje ugovora s aviokompanijama koji bi se proširili na razdoblje od 1. ožujka do 1. studenog. Danas je to razdoblje kraće za otprilike dva mjeseca. Lani smo u svrhu razvoja avioturizma uložili 30 milijuna kuna, dok za ovu godinu udvostručujemo taj iznos, na 60 milijuna kuna. To je rezultat naših zajedničkih promotivnih aktivnosti, zajedno s Hrvatskom turističkom zajednicom.

Lošinjski golf

Uočavamo kako zračne luke Dalmacije bilježe permanentni rast broja putnika. Slično se može ustvrditi i za Pulu. Kad je pak Kvarner u pitanju – Rijeka je istina izašla iz stagnacije, ali je rast mali, Rab je htio pa odustao od zračne luke. Povećanje malološinjske piste i modernizacija aerodroma samo što nisu krenuli. Je li tu izostala kvalitetnija razvojna koordinacija?

– Ne, sve je u najboljem redu i na Kvarneru. Riječka zračna luka će nastaviti svoj rast, točnije bilježit će i ona jako velik porast dolazaka turista. Takvu prognozu temeljim na saznanju kako bismo uskoro trebali potpisati ugovor s Eurowigsom, a koliko je poznato, ta kompanija djeluje u okviru Lufthanse, kojem će Krk postati baza. Otvorit će to jako velik broj letova i destinacija, tako da se za tu zračnu luku ne treba bojati. Lošinj je nešto sasvim drugo. Produljenje piste i rekonstrukcija čitave zračne luke usmjereni su na mogućnost prihvata čarter letova većih zrakoplova, pa i otvaranju mogućnosti povezivanja s nizom velikih europskih gradova. Lošinj renovira hotele, a uskoro kreće i izgradnja golf terena u čijem će sastavu biti 800 kreveta u luksuznijim hotelima i vilama.

NB2604TI

Ali sve to ne prati jednako brzi rast »izvanpansiona«. Hrvatska gastronomija je još jedan od značajnih potencijala koji se sramežljivo pokazuje na međunarodnoj sceni. K tome, upravo u daljnjem jačanju eno-gastronomske scene kriju se potencijali za cjelogodišnji turizam?

– Slažem se. No, tu je pretežito riječ o privatnoj inicijativi. Ne sumnjam kako će se značajno povećati i broj vrhunskih restorana kad se poveća planirani broj kreveta u luksuznim hotelima. Mada, ne treba ni sada biti pretjerano kritičan prema hrvatskim restoranima. Raste broj onih s Michelinovim zvjezdicama, a čak ih je 55 na listi preporuka te najutjecajnije gastronomske institucije. Vjerujem dakle da će porast broja gostiju, pa tako i onih »visoke platežne moći« utjecati na porast broja kvalitetnih restorana bogate, autohtone eno-gastronomske ponude.

Značajna preokupacija

Kad govorimo o hrvatskom turizmu, prvenstveno govorimo o – jadranskim županijama. I to ne u cijelosti. Kako pokrenuti kontinentalni turizam? Zagreb je kao glavni grad u porastu, ali značajno manjem od jadranskih destinacija, dok su drugi dijelovi u stagnaciji?

– Znate li da je u nekim zagorskim hotelima popunjenost kapaciteta 82 posto? Ili da je u centru Čakovca nedavno otvoren odličan hotel s 4 zvjezdice? Niste u pravu, nije riječ o stagnaciji jer sve hrvatske županije bilježe rast.

Hrvatska svjetska pozornica EXPO-a

Nakon niza značajnih njemačkih turističkih sajmova, nedavno ste se vratili iz Dubaija, s još jednog zanimljivog i po Hrvatsku brzo rastućeg tržišta, k tome i iz grada gdje će se održati idući EXPO. Kakvi su dojmovi?
– Dojmovi su na svim sajmovima bili jako dobri, pa tako i ovi u Dubaiju. No, osim porasta broja gostiju iz bogatih država Srednjeg istoka, u Dubaiju smo imali i niz razgovora s čelnim ljudima njihovih ministarstava. S puno ponosa tako ističem da smo dogovorili i jednu vrhunsku promociju Hrvatske koja će se dogoditi u prvoj polovici 2020. godine. Kako vam je poznato, u prvom dijelu godine, od 1. siječnja do 1. srpnja, Hrvatska predsjedava Europskom unijom. Jednako tako, poznato vam je i to da je u Dubaiju u drugoj polovici 2020. godine Svjetska izložba EXPO. Naša Vlada na čelu s premijerom Andrejom Plenkovićem prepoznala je značaj EXPO-a i donijela odluku kojom je podržala sudjelovanje Hrvatske. Ističem kako smo s čelnim ljudima Ujedinjenih Arapskih Emirata dogovorili kako će upravo Hrvatska biti mjesto, svojevrsna globalna pozornica, na kojem će se svijetu predstaviti EXPO u Dubaiju. Veću promociju ne samo hrvatskog turizma, nego i same države Hrvatske, uistinu je teško moguće organizirati, platiti ili naprosto – zamisliti.
 

Da, kad se polazi s male baze. Kako god okrenemo, kontinentalna Hrvatska je još uvijek u turističkom smislu »uspavana ljepotica«. Kad primjerice govorimo o Primorsko-goranskoj županiji, turistička iskorištenost je neproporcionalna. Od sjajnog Krka, do skoro u cijelosti neiskorištenih potencijala Gorskog kotara koji smo u uvodu spominjali. Čak je i NP Risnjak najmanje posjećen od svih hrvatskih nacionalnih parkova. Kako pokrenuti razvoj u područjima poput Gorskog kotara ili Like? Je li za njih dobar recept kojim se razvila unutrašnjost Istre?

– Dirnuli ste me u jednu od mojih značajnijih preokupacija. Jako sam fokusiran na razvoj turizma u kontinentalnoj Hrvatskoj, u krajevima koji su blizu mora, ali i daleko od njega. Permanentno provodimo edukacije, a ono s čime se već sada možemo pohvaliti je činjenica kako smo uspjeli povezati svih pet slavonskih županija tako da će od iduće godine na sajmovima nastupati pod zajedničkim  brandom i nazivom – Slavonija. Jako smo zadovoljni i s Imotskom krajinom. Oni su, recimo, bili najbliži preslikavanju istarskog kontinentalnog turizma. Na tom području već je mnogo vila s bazenima, ali usmjerili smo ih i prema naglašenoj ponudi njihove specifične gastronomije, isticanju povijesnih prednosti i zanimljivosti, kao i povezanosti s religijskim, međugorskim turizmom. I od njih se za pola sata može stići na prelijepo Makarsko primorje. Jako se lijepo razvija turistička priča u Međimurju i Baranji, svakako i u našem glavnom gradu Zagrebu, a jednu zanimljivu priču spremamo i za danas jako slabo razvijenu okolicu Knina.

Dobro, ali što je s gorskom Hrvatskom? Pa ona je silno potentna, a jednako toliko neiskorištena?

– Za Gorski kotar ću vas još nekoliko mjeseci držati u neizvjesnosti, ali bit će sve jasno kad se master plan razvoja turizma u Gorskom kotaru pojavi, dok za Liku imam i neke ekskluzivne podatke.

Koje, ako je riječ o Plitvicama i bliskom području turizam je već razvijen. Što je s velebitskim dijelom?

– O njemu i jest riječ. Na području Lovinca, u zaseoku Rasoja uz umjetno jezero, Goran Štrok, a dobro vam je poznato tko je on i koliko je primjerice utjecao na stvaranje luksuznog dubrovačkog turizma, ubrzo kreće u izgradnju turističkog naselja koje će u cjelosti uvažavati ekološke postavke. Obnovljivi izvori energije, turiste će se iz zadarske zračne luke dovoziti električnim automobilima, blizina Velebita, investicija po prilici vrijedna više od 12 milijuna eura jako će dobro djelovati i na razvoj okolne poljoprivrede jer će se u tim prostorima servirati isključivo ona iz ekološkog ili bio uzgoja, ponajviše s okolnih polja. Nismo zaboravili na kontinentalni dio Hrvatske.

Velik ste optimist. Realni?

– Sve što poduzimamo, utemeljeno je na našim komparativnim prednostima, kao i na praćenju i prihvaćanju globalnih trendova. Mi nismo oni koji viču kako se Hrvatska mora pretvoriti u luksuznu destinaciju. Ne, turistički razvoj mora biti baš onakav kakva je i Hrvatska – maksimalno raznolik. Tek takav daje zadovoljavajuće rezultate. Pa ako je to optimizam, onda sam i ja – optimist.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.