Zastupnik talijanske nacionalne manjine

Furio Radin: Smeta li ministru Hasanbegoviću što je “La Voce” pokrenut u partizanima?

Dubravko Grakalić / Glas Istre

Foto: Darko JELINEK

Foto: Darko JELINEK

U porastu su netolerancija i diskriminacija, kako verbalna tako i na drugim razinama. Note za glazbu daje politika, kaže Radin



Ukidanje dotacija novinskoj izdavačkoj kući talijanske manjine »Edit«, udari na neprofitne medije i pogoršani položaj nacionalnih manjina povod su za razgovor s Furiom Radinom, koji otvoreno proziva ministra kulture zbog ukidanja stečenih prava, te odgovara kritičarima na javnoj sceni.


Kako komentirate smanjivanje državnih dotacija izdavačkoj kući talijanske manjine »Edit«?


– Činjenica da nam je Ministarstvo kulture prepolovilo financijska sredstva ozbiljno će ugroziti status naše izdavačke kuće »Edit«. To nam je neprihvatljivo. Pogotovo nam je neprihvatljivo obrazloženje koje je dao ministar Zlatko Hasanbegović koji smatra da naša manjinska izdavačka kuća ne spada u djelatnost kulture – što je vrlo uvredljivo. Nakon toga, ministar je naglasio kako će nam sljedeće godine ukinuti i drugu polovicu novca. Iako je on ministar, odluku donosi Hrvatski sabor – dok njegov autoritarni nastup ne pripada djelokrugu u kome živimo. On se arogantno odnosi prema nama. Osim toga, ne želim vjerovati da je na njegovu odluku utjecala činjenica kako je »La Voce del popolo« utemeljen 1944. godine u partizanima. Ne bih volio da je taj podatak dodatno smanjio rasuđivanje ministra, ali nismo usamljeni jer on smanjuje sredstva svima koji ne misle kao i on.




Može li »La Voce del popolo« preživjeti takav financijski udar?


– List »La Voce del popolo« i izdavačka kuća će preživjeti. Bilo bi nedopustivo da nestanu i zbog toga je upravni odbor svim zaposlenicima te novinske kuće smanjio plaće za 25 posto. Devet zaposlenika otići će iz tvrtke – šest u prijevremenu mirovinu, dok troje mlađih djelatnika neće dobiti produžetak ugovora o radu. To će imati velike posljedice i dovodi zaposlenika »Edita« u nezavidnu situaciju.


Izdavačka kuća »Edit« imala je prije nekoliko godina poznatu financijsku aferu koja je završila na sudu?


– Imali smo problema s bivšim direktorom »Edita« koji nije postupao po zakonu, ali kada smo to doznali nije prošlo ni sat vremena da dobije otkaz.


Povjesničar Ivo Banac kaže da ste »etnobiznismen« te da ste financiranje »Edita« ugovorili s bivšim premijerom Ivom Sanaderom?


– Ivo Banac je u svom djelovanju u Hrvatskoj uništio sve što je mogao – od Liberalne stranke do HHO-a. Bio je saborski zastupnik i član Odbora za ljudska prava, gdje je uglavnom šutio. Njegovi postupci s javnim novcem naširoko su poznati. Bančevo prozivanje da sam etnobiznismen jer sam zabrinut za sudbinu izdavačke kuće nacionalne manjine kojoj pripadam je smiješno. Pretpostavljam da Ivo Banac traži neke privilegije kod ministra kulture. »Grebe« se za nešto. Bančeva konstatacija ne stoji jer su četiri ministra kulture doznačavala novac za Edit nakon Sanaderovog odlaska iz politike.


Jesu li, općenito gledano, medijske slobode smanjene nakon ukidanja dotacija neprofitnim medijima?


– Medijske slobode ozbiljno su sužene već prvim postupcima ministra kulture koji su se ticali neprofitnih medija. Hasanbegović »reže« sve one koji ne djele njegovu ideologiju, ne samo u medijima, nego na kulturnoj sceni općenito. Pa ugledni kulturni radnici i glumci napustili su odbor za kulturu njegove stranke, HDZ-a, kad je on postao ministar.


Kako ocjenjujete manjinska prava i slobode nakon brojnih neugodnih zbivanja – od smanjivanja dotacija, do napada na Rome u Zagrebu?


– Prošle godine donijeli smo deklaraciju o netoleranciji i etnocentrizmu, koja se danas čini blagom. Sve se pogoršalo, pa i poslije izbora jer je loš tretman manjina ušao u sustav. U porastu su netolerancija i diskriminacija, kako verbalna tako i na drugim razinama. Note za takvu glazbu daje politika. Hrvatska nije održala obećanja dana Europskoj uniji pri ulasku, gdje su nam vjerovali na riječ. A riječ nije održana.