Dug iznosi čak 912 milijuna kuna / NL arhiva
Iz HZZO-a tvrde da je dug povećan zbog projekata bivšeg ministra Varge za koje nisu bila osigurana sredstva, a Varga im odvraća da su ti programi ukinuti u veljači i da nisu trebali ni ići na trošak HZZO-a nego zdravstvenih ustanova
U skladu s općim rastom zdravstvenog duga u mandatu ministra Daria Nakića, dospjeli dug HZZO-a za lijekove na recept udvostručio se u prvih pola godine, i samo u prvih šest mjeseci 2016. godine narastao sa 458 na čak 912 milijuna kuna. Ukupne dospjele obveze HZZO-a povećale su se u istom razdoblju, najviše zahvaljujući rastu ove stavke, s početnih 490 milijuna na više od milijardu kuna na kraju lipnja. Stoji to u Izvješću o radu Vlade i o preuzetim i nepodmirenim obvezama u mandatu predsjednika Tihomira Oreškovića.
U Direkciji HZZO-a smo dobili odgovor da je za to povećanje kriva bivša zdravstvena administracija. »Dospjele obveze HZZO-a za stavku Lijekovi na recepte u razdoblju od siječnja do lipnja 2016. posljedica su niza povezanih financijskih faktora zdravstvenog sustava koji su se odvijali tijekom 2015.
Posebno se to odnosi na prenesene troškove iz 2015. godine koji su financijski opteretili 2016. godinu, kao što su Program plus, Program 72 sata, te povećanje cijena zdravstvene zaštite, a da nisu bila osigurana nova financijska sredstva« – stoji u odgovoru koji smo dobili iz Direkcije HZZO-a. Sve spomenuto, kažu, reflektiralo se na stavku Lijekovi na recepte, te znatno produžilo rokove plaćanja i dospjele obveze.
Prema podacima HZZO-a, trenutno prekoračenje rokova za plaćanje lijekova na recept iznosi 100 dana. HZZO sve druge obveze, naglašavaju u Direkciji, plaća u ugovorenim rokovima.
Ovakvo tumačenje rasta dospjelog duga za lijekove na recept za bivšeg je ministra zdravlja, Sinišu Vargu, koji je pokrenuo sporne programe Plus i 72 sata, potpuno neprihvatljivo.
– To je apsurdno, brkaju kruške i jabuke, da ne kažem kruške i lokomotive… Program plus i Program 72 sata nemaju veze s HZZO-om, niti s lijekovima na recept, jer sav trošak tih programa ide na teret zdravstvenih ustanova. Oba su programa prekinuta u veljači, dakle na početku godine, a i da nisu, išli bi na teret bolnica, nikako HZZO-a – odgovara Varga. Ni veće cijene zdravstvene zaštite nisu se, tvrdi, smjele odraziti na rast duga za lijekove. HZZO svake godine donosi proračun i osigurava sredstva za pojedine stavke, a ako se toga nisu pridržavali, onda su kršili proračun, upozorava bivši ministar.
Na sličan način, bez jasne argumentacije, astronomski su povećane i obveze HZZO-a za refundaciju bolovanja. Tako su obveze za refundaciju bolovanja korisnika državnog proračuna u prvih šest mjeseci narasle sa 1,5 na 76,5 milijuna kuna, a za bolovanja ostalih korisnika s milijun na gotovo šest milijuna kuna.
O čemu se zapravo radi, s obzirom da stopa bolovanja nije bilježila ni izbliza tako rapidni porast, u HZZO-u nismo dobili konkretan odgovor, pa se samo može pretpostaviti da državni osiguravatelj privremeno pokriva obveze koje nisu u njegovoj ingerenciji. »Vezano za narasle obveze za refundaciju bolovanja, možemo reći da je riječ o međusobnom odnosu HZZO-a i Ministarstva financija te će se postojeće obveze regulirati do konca godine. Za to vrijeme ni na koji način neće doći u pitanje plaćanje troškova refundacija bolovanja prema korisnicima«, poručili su nam iz HZZO-a. Državni je osiguravatelj, podsjetimo, u siječnju 2015. godine izdvojen iz Državne riznice upravo zato da bi namjenski raspolagao zdravstvenim novcem, i da bi se izbjeglo povremeno posezanje države u zdravstvenu blagajnu.
