Bez iznenađenja

Finalni prijedlog mirovinske reforme neće se svidjeti nikome. Radit ćemo duže, ali za – manju mirovinu

Gabrijela Galić

Foto S. Drechsler

Foto S. Drechsler

Sa 67 godina u mirovinu ćemo odlaziti od 2031. Prije toga ubrzat će se prijelazno razdoblje za žene pa će se od iduće godine dob za starosnu mirovinu biti povećana četiri, umjesto tri mjeseca godišnje te će 2027.  i žene odlaziti u mirovinu sa 65 godina



ZAGREB Svi građani koji su obavezno uključeni u II stup kapitalizirane mirovinske štednje, a riječ je o rođenim 1962. godine i mlađima, moći će birati hoće li im se u trenutku umirovljenja mirovina isplaćivati iz oba stupa ili će svoju kapitaliziranu štednju prebaciti u generacijsku solidarnost i tako ostvariti pravo na dodatak od 27 posto. Resorno ministarstvo, prema našim informacijama, presudilo je i to je prijedlog rješenja za »dvostupne« osiguranike. Iduće godine očekuje se prvi veći priliv žena koje će ostvariti pravo na prijevremenu mirovinu iz oba stupa, a kako za »dvostupne« osiguranike nije predviđen dodatak od 27 posto, njihova će mirovinska primanja biti niža. Rješenje povrata u prvi stup (na što sada pravo imaju samo oni koji nisu bili obavezni uključiti se u II stup, ali su to učinili) državi će osigurati likvidnost proračuna, a umirovljenicima nešto više mirovine. Očekuje se kako mirovinci neće dizati preveliku buku zbog tog čudnovatog podržavljenja drugog stupa, jer će i dalje dovoljno zarađivati na naknadama, a odluče li se korisnici prenijeti svoje mirovine u generacijsku solidarnost neće imati brige o njihovim isplatama.


Izračun ministarstva


Prema izračunima koje je izradilo resorno ministarstvo, žena s prosječnom plaćom koja izdvaja u oba mirovinska stupa i iduće godine ide u prijevremenu mirovinu primala bi 1.957 kuna mirovine iz oba stupa (1.632 kuna iz prvog stupa i 531 kunu iz drugog stupa). No, odluči li se na isplatu samo iz prvog stupa njena mirovina bila bi 402 kune viša i iznosila bi 2.852 kuna. Žena s niskom plaćom, odnosno plaćom na razini 35 posto prosječne plaće, koja se umirovljuje iduće godine iz oba stupa primala bi 1.697 kuna mirovine (1.583 iz prvog i 114 kunu iz drugog stupa), odnosno 1.817 kuna ako se odluči da joj se mirovina isplaćuje samo iz jednog stupa. Prema projekcijama razlika je značajna i za žene koje će 2025. godine ići u punu starosnu mirovinu. Ona s niskom plaćom iz oba stupa primala bi mirovinu od 2.493 kune, a odluči li se na isplatu samo iz jednog stupa mirovina bi joj rasla za 244 kune viša i iznosila bi 2.737 kuna. U slučaju prosječne plaće dvostupa mirovina bila bi 2.980 kuna, a samo iz jednog stupa 3.583 kune.


Mirovinska reforma


Mirovinska reforma





Prema projekcijama resornog ministarstva, mogućnost izbora za osiguranike II stupa ostvarilo bi pozitivan efekt za proračun od otprilike 87 milijardi kuna u periodu od iduće godine do 2040. godine, dok bi dodatnih 14 milijardi kuna donijele ostale promjene u mirovinskom sustavu.



Za dvije godine trebala bi se povećati izdvajanja za drugi stup mirovinske štednje te će se umjesto 5 posto u njega izdvajati 5,5 posto doprinosa. Od 2022. godine, pak, ta bi izdvajanja porasla na 6 posto.



U odnosu na lipanjske najave, finalni prijedlog mirovinske reforme ne nosi neka veća iznenađenja. S napunjenih 67 godina života u mirovinu ćemo odlaziti od 2031. godine. No, prije toga ubrzat će se prijelazno razdoblje za žene pa će se od iduće godine njihova dob za odlazak u starosnu mirovinu povećavati četiri, umjesto tri mjeseca godišnje te će 2027. godine i žene odlaziti u mirovinu sa 65 godina života. Od 2028. godine, pak, kreće novo prijelazno razdoblje za žene i muškarce te će im se dob za odlazak u mirovinu godišnje podizati šest mjeseci dok se 2031. ne dosegne zacrtanih 67 godina života.


Starosne mirovine


Polazni faktor za određivanje starosne mirovine za osobu koja mirovinu prvi put stječe nakon 65 godina i ima najmanje 35 godina staža povećava se sa 0,15 na 0,34 posto po mjesecu za svaki mjesec dužeg ostanka u svijetu rada nakon navršenih godina za starosnu mirovinu, odnosno 4,08 posto po godini. No, prijevremeno umirovljenje strože će se kažnjavati. Umjesto penalizacije u rasponu 0,10 do 0,34 po mjesecu ranijeg umirovljenja predlaže se linearno umanjenje od 0,43 za svaki mjesec ranijeg umirovljenja. Odnosno, 4,08 po godini do maksimalnih 20,4 posto trajnog umanjenja mirovine za onog tko je pet godina ranije otišao u mirovinu.



Najniža mirovina, koje trenutno prosječno iznosi nešto iznad 1.519 kuna  i prima je preko 245 tisuća umirovljenika od srpnja iduće godine porast će za tri posto. Naime, predlaže se da najniža mirovina iznosi 100 posto aktualne vrijednosti mirovina po godini staža »čime će se poboljšati donja razina prava iz mirovinskog osiguranja, a ovisno o broju punih godina staža osiguranika, što je uskladu s načelom solidarnosti«. Trenutno, aktualna vrijednost mirovine iznosi 65,60 kuna dok je najniža mirovina po godini staža 63,61 kunu. Kada bi se planirano primjenilo sada, najniža mirovina za 15 godina staža iznosila bi 984 umjesto 954,15 kuna.



Ugovor o radu


I dok dugogodišnji osiguranici pravo na starosnu mirovinu sada ostvaruje s navršenih 60 godina i 41 godinom radnog staža što uključuje i beneficiranih radni staž, od iduće godine dob im se povećava na 61 godinu života, dok se u 41 godinu staža ne ubraja beneficirani, već samo efektivni staž. Dugogodišnji osiguranici ostat će bez prava povećanja mirovine za svaki mjesec kasnijeg umirovljenja.Danas samo korisnici starosne mirovine mogu primati punu mirovinu i raditi do četiri sata temeljem ugovora o radu, a od iduće godine moći će i korisnici prijevremene mirovine. Istodobno vojne osobe, policijski službenici i ovlaštene službene osobe koje su stekle starosnu mirovinu moći će birati – do četiri sata rada i puna mirovina ili rad s punim radnim vremenom i isplata 50 posto umanjene mirovine.