Pita li se Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, nastavnici razredne nastave ne postoje u hrvatskom odgojno-obrazovnom sustavu, već postoje samo učitelji razredne nastave iako je riječ o zvanju koje se u sustavu obrazovanja stjecalo sve do 1991./92. akademske godine i još uvijek postoji u sustavu. Naime, prvi pravilnik koji je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta objavilo od kako je ministrom imenovan Predrag Šustar je nacrt Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu, a za dokument koji je pušten u javnu raspravu prema komentarima struke malo je reći da je manjkav. 

Širi krug zvanja

Očito brzopleto rađen dokument, najviše je »stao na žulj« onima s diplomom flozofije, jer nacrt Pravilnika negira činjenicu da je jedino osposobljeno nastavno osobe za predavanje filozofije i etike magistar filozofije, diplomirani filozof, odnosno profesor filozofije. Naime, Pravilnik predviđa mogućnost da nastavu iz predmeta Filozofija, Etika i Etika i kultura izvode osobe sa sljedećim kvalifikacijama: magistar filozofije, diplomirani filozof, diplomirani politolog, diplomirani sociolog,magistar/magistra sociologije, profesor filozofije, profesor sociologije, diplomirani teolog, profesor hrvatske kulture, diplomirani kateheta, diplomirani kroatolog, profesor religijske kulture i diplomirani religiolog. 

Unatoč tome što Program nastavnog predmeta etika u srednjim školama predviđa da je »za ostvarenje ovih zadaća potrebno filozofsko obrazovanje nastavnika…«, koje se stječe na studijima filozofije na sedam visokih učilišta Ministarstvo je odlučilo proširi krug onih koji te predmete mogu predavati. 

Tako je Ministarstvo na čijem je čelu ministar s diplomom fiolozofije objavilo prijedlog neprihvatljiv gotovo svim hrvatskim odsjecima za filozofiju hrvatskih sveučilišta koji su se uključili u javnu raspravu, a među njima je i riječki Odsjek čiji pročelnik prof.dr. Elvio Baccarini ističe da je stav kako te predmete trebaju predavati osobe koje su najbolje osposobljene za to.– Na sastanku Odsjeka razmotrili smo nacrt Pravilnika i uključili se u javnu raspravu. Smatramo da nema potrebe za širenjem osoba koje mogu predavati te predmete, jer ima sasvim dovoljno kompetentnih stručnjaka s odgovarajućim diplomama, kaže prof. dr. Baccarini.  

Na nacrt Pravilnika reagirala je i Udruga za promicanje filozofije čiji članovi navode  da uvažavajući posebnost i vrijednost znanstvenog i obrazovnog rada na poljima politologije, sociologije, teologije, hrvatske kulture i religiologije moraju istaknuti da stručna sprema koja se dobiva završenim diplomskim studijem iz tih disciplina nije odgovarajuće vrste za izvođenje nastave iz predmeta filozofija. 

– Razlike između predmeta kojim se bave i načina i metoda na koji se tim predmetima bave navedene znanosti dobro su poznate i kao takve priznaje ih i hrvatski visokoobrazovni i znanstveni sustav. Iako i drugi studiji uključuju neke filozofijske sadržaje, samo diploma o završenom studiju filozofije jamči da je osoba tijekom studija osposobljena predavati sadržaje iz povijesti filozofije i filozofskih disciplina koji se nalaze u nastavnim programima filozofije i etike u srednjim školama. Neuvažavanjem tih činjenica ovaj Nacrt pravilnika ugrožava standarde odgoja i obrazovanja srednjoškolskog sustava Republike Hrvatske, tvrde u Udruzi. 

Odredbe neutemeljene

Odsjek za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu ističe pak kako su neugodno iznenađeni odredbama u Nacrtu Pravilnika koje se tiču predmeta Filozofija i Etika. – Navedene su odredbe Nacrta Pravilnika, duboko smo uvjereni, stručno, znanstveno i pravno neutemeljene i neprihvatljive zbog toga što su: protivne znanstveno-nastavnim razlozima, jer filozofija je etablirana disciplina u znanstvenom polju s jasno određenim granicama njezina predmeta i pripadajućom metodologijom. Shodno tomu, nastavni planovi i programi filozofije, odnosno kurikulski ustroj izvođenja nastave filozofije u srednjim školama neminovno podrazumijevaju uvažavanje identiteta, strukture i kompetencija filozofije kao znanstvene discipline, stoji među ostalim u njihovoj reakciji.