Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
21. studenoga 2019.
Nezgodna reputacija

Fatalna vjerodostojnost: Plenkovićevi ministri rekorderi po problemima sa sukobom interesa

Foto Davor Kovačević
Foto Davor Kovačević
Autor:
Objavljeno: 19. svibanj 2019. u 8:24 2019-05-19T08:24:49+02:00

Ni jedna vlada nije imala toliko problema s člankom koji se odnosi na obnašanje dužnosti kao sadašnja. Pred Povjerenstvom su prvo bili Zdravko Marić i Martina Dalić, sada je u vezi s Agrokorom na redu premijer, a oko prijave imovine Goran Marić i Tomislav Tolušić

ZAGREB - Agrokor je bio fatalan za vjerodostojnost i dostojanstvo povjerene funkcije dužnosnicima, vjerodostojnost i dostojanstvo u smislu članka 5. Zakona o sprječavanju sukoba interesa, istog onog članka za koji sudac Bojan Bugarin s Upravnog suda u Zagrebu, na temelju presude po tužbi Milana Bandića, smatra da ga Povjerenstvo za sprječavanje sukoba interesa ne treba koristiti protiv dužnosnika jer zakon ne predviđa sankciju.

Povjerenstvo je za ministra financija Zdravka Marića zaključilo da je povrijedio taj, za političare sad već očito glasoviti članak 5. stavak 1., i to tako što je sudjelovao u procesu rješavanja krize u Agrokoru, pa i na sastancima neformalne radne skupine. I nije problem samo ministrovo sudjelovanje na tim sastancima, nego to što je propustio zaštititi vlastitu vjerodostojnost i nepristranost, a sve to u svjetlu toga i što je njegovo radno mjesto na kojem je bio zaposlen prije nego što je postao ministar financija, bilo mjesto izvršnog direktora u Agrokoru.

Zdravko Marić je još i dobro prošao u usporedbi s bivšom kolegicom iz Vlade, nekadašnjom potpredsjednicom i ministricom gospodarstva Martinom Dalić. Ona je dva puta povrijedila članak 5.1, a jednom i 4. stavak istog članka. Neodgovorno je postupila jer je predložila Vladi da se Antu Ramljaka predloži za izvanrednog povjerenika u Agrokoru, iako je znala da je Ramljak bio član neformalne radne skupine za izradu Lex Agrokor.

Osim toga, nije postupila vjerodostojno jer na pitanja saborskih zastupnika, prilikom saslušanja na tematskoj sjednici Odbora za gospodarstvo, nije navela imena vanjskih stručnjaka okupljenih u neformalnoj radnoj skupini za izradu Lex Agrokor. Sve je to, makar neizravno, povezano s konzultantskim poslovima vrijednim desetke milijuna eura koje su potom na spašavanju Agrokora dobivale pojedine savjetničke firme od izvanrednog povjerenika i uprave.

Dalić nije postupila ni transparentno jer usprkos velikom interesu javnosti za krizu u Agrokoru, nije navela imena vanjskih srtručnjaka okupljenih u neformalnu radnu skupinu, poznato kao grupu Borg, za izradu Lex Agrokor.

(Ne)transparentnost

Na dnevom redu Povjerenstva zbog Agrokora tek će biti predsjednik Vlade Andrej Plenković. U postupku protiv njega propitat će se njegova uloga u odluci da na izradi Lex Agrokor rade vanjski stručnjaci koji formalno neće biti imenovani članovima radne skupine, pa nisu primijenjene ni propisane procedure pri donošenju zakona i time osigurala javna dostupnost o članovima radne skupine. I nakon toga imena osoba te neformalne skupine nisu dugo objavljena i zbog svega je Plenković možda netransparentno postupao.

Osim toga, Povjerenstvo će propitati je li Plenković propustio odgovorno i savjesno postupati zbog toga što je Trgovačkom sudu Vlada za izvanrednog povjerenika predložila Ramljaka, iako je znao da je on bio član neformalne radne skupine. Zaključno će se propitati i je li Plenković postupao vjerodostojno, i to zbog toga što u Saboru u raspravi o prijedlogu pokretanja nepovjerenja Vladi nije naveo imena članova neformalne radne skupine za izradu Lex Agrokor.

Snažni pritisci

U vrijeme stvaranja Lex Agrokor i spašavanja Agrokora od propasti, predsjednik Sabora bio je Božo Petrov. Protiv njega je pokrenut postupak zbog toga što možda nije zaštitio vlastitu vjerodostojnost jer je inicirao formiranje zajedničke neformalne skupine i u nju predložio dva člana. Osim toga, u vrijeme kada je Vlada predložila Ramljaka za izvanrednog povjerenika, Petrov je znao da je on bio član neformalne radne skupine. Iz garniture koja je bila na vlasti od izbora 2016. godine, ili je još na vlasti, Milan Bandić je u dva slučaja prozvan zbog kršenja članka 5. zakona.

U jednom slučaju je Upravni sud poništio rješenje Povjerenstva, i obrazloženjem ugrozio njegov rad, u drugom slučaju je odluka Povjerenstva potvrđena. Pred Povjerenstvom, koje je očito pod snažnim pritiskom, a taj pritisak se vidi i kroz najavljenu izmjenu zakona kojim bi se, po svemu sudeći, njegove ovlasti bitno smanjile, u dogledno vrijeme će vjerojatno biti još dva aktualna ministra. Goran Marić, ministar državne imovine, zbog moguće neadekvatno deklarirne imovine, a u vezi s kućom na moru, te potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić zbog sad već niza slučajeva u vezi s njegovom obiteljskom kućom, počevši od neadekvatno prijavljene veličine kuće.

Ni jedna Vlada do sada nije imala toliko problema s člankom 5. koji se odnosi na obnašanje dužnosti kao što je sadašnja. Taj članak ne povlači nikakvu izravnu kaznu, ali je reputacijski veoma nezgodan za dužnosnike za koje se utvrdi da su ga povrijedili.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.


Promo
PayDo parking aplikacija