Honorare od farmakoloških kompanija primilo je oko tri tisuće liječnika, a troškove reprezentacije, odnosno sitne poklone farmaceuta primilo je, prema HZZO-u, njih više od 6 tisuća. Klizav teren su i liste čekanja
ZAGREB » Putovanja na kongrese, novac i bonovi, ali i namještaj, kućanski aparati, kompjuteri, televizori i druga materijalna dobra što ih je od farmaceutske tvrtke Farmal u zamjenu za propisivanje i izdavanje njihovih lijekova prema optužnici Uskoka primilo više od 300 liječnika i ljekarnika, tek su manji dio onoga što se svakodnevno »okrene« u hrvatskom zdravstvu.
Prema istraživanju Ekonomskog instituta Zagreb, iskustva građana s korupcijom u zdravstvu nešto su manja od percepcije korupcije, pa tako u tu pojavu vjeruje svaki drugi građanin, ali je stvarno iskustvo s korupcijom u javnom zdravstvu imalo njih 11 posto ili gotovo pola milijuna Hrvata. Njih je više od 200.000 mito dalo liječnicima, a nešto manje medicinskim sestrama. U 10 posto slučajeva liječnici su direktno zahtijevali mito, što znači da je takvo iskustvo barem jednom u životu imalo čak 40.000 pacijenata. Koliko je zbog korupcije izgubilo hrvatsko zdravstvo i osiguranici, može se samo nagađati, no izvjesno je da se ta šteta broji milijardama kuna.
Liječnici opće medicine koji su se našli na direktnom udaru akcije Hipokrat žrtve su, kažu, raščišćavanja korupcije u zdravstvu u koje se krenulo – s krive strane. Da je tvrtka koja pokriva svega dva posto prometa lijekova u Hrvatskoj doista igla u plastu sijena kad je riječ o razmjeni usluga u sustavu zdravstva, potvrđuju sami liječnici koji priznaju da Farmal nije jedini od 80-tak farmaceutskih kuća u Hrvatskoj koji je od njih tražio protuusluge, ali i brojne međunarodne farmaceutske korupcijske afere u kojima se nerijetko spominje i Hrvatska.
Nema raspleta
Tako se u prosincu otkrivenom lancu korupcije za nabavu medicinskog materijala i opreme u susjednoj Sloveniji, gdje su liječnici i dobavljači osiguranike oštetili za više od milijun eura, spominju transakcijski računi u Njemačkoj, Austriji i Hrvatskoj. Hrvatska nije zaobiđena ni u aferi Novartis iz 2009. godine, kada je u Sloveniji podnesena kaznena prijava zbog navodnog potkupljivanja liječnika u Sloveniji, ali i u okolnim državama, Hrvatskoj, Srbiji, Italiji, Švicarskoj. Liječnike je, prema toj prijavi koja je još uvijek predmetom istrage u susjednoj državi, Novartis potkupljivao skupim putovanjima u prestižna skijališta te plaćenim putovanjima na kongrese za čitave liječničke obitelji.
Hrvatska je svojedobno bila i jedno od poprišta međunarodne afere Pfizer, gdje je farmaceutski div uvrštenje svojih lijekova na listu lijekova HZZO-a ili u klinička testiranja u bolnicama, liječnicima koji se za njega založe honorirao novčanim bonusima, a u igri su bila i egzotična putovanja, kongresi i druženja po Americi. Raspleta ovih afera zasad nema na vidiku, a u međuvremenu o onome što se događa iza zatvorenih vrata liječničkih soba može se samo nagađati. Bolnice su, potvrdio je i sam ministar zdravlja Rajko Ostojić, pravi poligoni korupcije. Za razliku od liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, koji su pod stalnim nadzorom HZZO-a, bolničke liječnike sustav još uvijek ne kontrolira pa su mogućnosti zloupotrebe daleko veće.
Pad u zaborav