Hrvatska narodna banka analizirala iskustva europskih zemalja u provođenju Procedure prekomjernog deficita

Europski recept: Hrvatsku čeka udar na plaće i mirovine i porezna disciplina

Jagoda Marić

Sljedeće godine deficit se mora smanjiti za najmanje tri milijarde kuna u odnosu na predviđeni proračunom



ZAGREB  Vlada je nedavno javnosti predstavila dio mjera kojima planira smanjiti deficit u sljedeće tri godine kako bi on pao na 2,7 posto BDP-a, koliko je predložila Europska komisija u svojoj preporuci u sklopu Procedure prekomjernog deficita.


To znači da se deficit državnog proračuna u 2016. godini mora barem prepoloviti u odnosu na ovogodišnji. Sljedeće godine deficit se mora smanjiti za najmanje tri milijarde kuna u odnosu na onaj koji je Vlada predvidjela proračunom, a kasnije prilagodba mora biti još veća. 


   Hrvatska narodna banka nedavno je napravila analizu mjera koje su provodile članice EU, njih 25, kroz Proceduru prekomjernog deficita. Ta je analiza pokazala da su na prihodovnoj strani prevladavale mjere poput povećanja PDV-a i trošarina, što su učinile primjerice Mađarska, Češka, Litva, Latvija, Slovenija, uvođenje ili povećanje poreza na imovinu, kako je to bilo u Češkoj ili Latviji. Svi oni nastojali su povećati i poreznu disciplinu, odnosno poboljšati naplatu poreza, doprinosa, trošarina. 




   Ni na rashodovnoj strani članice Unije, osobito one koje su bile ili jesu u sličnoj situaciji kao Hrvatska, nisu imale puno prostora za primjenu novih rješenja.


Uglavnom su stradale socijalne naknade, smanjivane su kapitalne investicije, ograničavane su pojedine stavke proračuna poput materijalnih rashoda, a zemlje poput Slovenije, Bugarske i Češke odlučile su se i za smanjenje plaća u javnom sektoru i za smanjenje ili zamrzavanje mirovina.


Možda je najradikalniju kombinaciju i na prihodovnoj i na rashodovnoj strani odradila Latvija. U toj zemlji povećana je većina poreznih stopa, poput onih na potrošnju i imovinu, smanjen je broj zaposlenih u javnom sektoru, a onima koji su sačuvali posao plaće su smanjenje za 25 posto.


Uz to Latvija je ukinula polovicu državnih agencija. Nisu nježni bili ni u Litvi gdje su, osim povećanja poreza, povećali i osnovicu za obračun doprinosa, smanjili plaće, porodiljne naknade i mirovine, uz podizanje starosne dobi za odlazak u mirovinu.


Hrvatska Vlada je najavila da zasad neće dirati plaće, koje je početkom godine smanjila za tri posto u bruto iznosu, a nije odustala ni od usklađivanja mirovina, što nastoji kombinirati s rezanjem povlaštenih mirovina za deset posto.


Kad je smanjenje rashoda u pitanju dosad su se Banski dvori najlakše odlučivali na smanjenje izdataka za kapitalne investicije, što je jedna od mjera koju je povukla slovačka Vlada, no ona je istovremeno zamrznula mirovne, te obujam socijalnih naknada.